Trag civilizacije novac koristen u Banjaluci od antickih vremena do danas

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Rimski novčić - suvenir Banjaluke

Autori mondo.ba Dušan Volaš
Autori mondo.ba Dušan Volaš

Ukoliko želite da upoznate dio prošlosti našeg grada, a pritom ste ljubitelj ili kolekcionar starog novca, dođite na numizmatičku izložbu u atrijum Gradske uprave.

Izvor: Mondo/Dušan Volaš

"Trag civilizacije, novac korišten u Banjaluci od antičkih vremena do danas" naziv je izložbe Društva numizmatičara Republike Srpske na kojoj Banjalučani mogu da vide eksponate poput kovanog i papirnog novca, obveznica i dokumenata koji su kroz istoriju nastajali, korišteni su ili se još uvijek koriste na prostoru našeg grada.

Janko Vračar, viši kustos - istoričar u Muzeju Republike Srpske, kaže da je izložba odličan uvod u ono što slijedi, a to je suvenir grada Banjaluka na kome će biti prikazan i zlatni novčić - tremisis istočnorimskog imperatora Justinijana I.

"Radi se o novcu koji je pronađen pored rijeke Vrbas kod Kastela 1992. godine i on će ujedno biti i službeni suvenir Banjaluke koji je inspirisan sa jednim primjerkom zlatnog novca koji se nalazi u numizmatičkoj zbirci Muzeja Republike Srpske", pojasnio je Vračar.

Zoran Knežević, predsjednik Društva numizmatičara Republike Srpske, rekao je da izložbu prati i katalog-brošura koja će se vremenom dopunjavati.

"Vjerujem da će novac kao platežno sredstvo izaći iz upotrebe i da će jedan ovakav pisani trag dobro doći", rekao je Knežević.

numizmatika Izvor: Mondo/Dušan Volaš

Na izložbi smo sreli i Savu Popovića, domaćeg numizmatičara i jednog od autora brošure. On nam je rekao i neke interesantne činjenice o nekim izložbenim eksponatima, između ostalog i o paprinoj novčanici od 1000 dinara iz 1920. godine iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

"U to vrijeme to je bila velika svota novca i počeli su se pojavljivati falsifikati. Zbog toga je prva serija zamijenjena drugom kojoj je poboljšan kvalitet u smislu zaštite na način da je na sredini novčanica, gdje se nalazio lik Karađorđa, imala rozetu. Pošto su se često pojavljivali falsifikati neki visoki apoeni izbacivani su iz upotrebe. Ove novčanice u početku su štampane u Francuskoj, a 1929. godine počinje da radi štamparija na Topčideru koja i danas štampa novac za Srbiju i neke druge države", rekao nam je Popović.

Kada novac postane više od hobija (FOTO)

Pomenuo je i zanimljivosti o novčanicama iz perioda Demokratske Federativne Jugoslavije koji je štampan u Sovjetskom savezu 1944. godine. Radi se o apoenima od 1, 5, 10, 20, 50,100, 500 i 1000 dinara.

"Svaka novčanica je imala isti lik - partizana koji nosi pušku na ramenu, razlika je bila samo u boji. Veliki broj varijanti ovih novčanica se pojavio zbog početka štampanja u Jugoslaviji, poslije oslobođenja 1944. godine. Najbolji pregled u vezi ovih detalja imaju slovenački autori Zmago Jelinčić i Stanislav Stilbag u svojim katalozima", istakao je Popović.

numizmatika Izvor: Mondo/Dušan Volaš

Novac je na tlu današnje Banjaluke korišten još od antičkog vremena, o čemu svjedoče i arheološki nalazi sa tvrđave Kastel, pronađeni tokom iskopavanja tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka, kada je pronađeno nekoliko primjeraka rimskog novca od II do IV vijeka.

Osim kovanica Justinijana I od drugih pronalazaka treba istaći i ostavu srebrenog ugarskog, španskog i poljskog novca od 15 do 17 vijeka, koja je pronađena prilikom areheoloških iskopavanja na lokalitetu Hanište 1986. godine.

U propratnoj brošuri Društva numizmatičara Republike Srpske ističe se i malo poznata činjenica da je u Banjaluci postojala kovanica novca koja je počela da radi početkom 1593. godine. Radila je svega nekoliko mjeseci i služila je isključivo za potrebe osmanlijske vojske koja se u to vrijeme pripremala za napad na Sisak. Danas su sačuvane samo tri akče tog novca i dio su privatne numizmatičke zbirke našeg najvećeg poznavaoca osmanske numizmatike Slobadana Srećkovića.

Izložbu možete pogledati do 4. maja svakim radnim danom od 8 do 20 časova.

Pogledajte fotogaleriju:

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE

loader