Ustavni sud Republike Srpske stavio je tačku na mogućnost otvaranja saobraćaja za sva vozila do banjalučkog izletišta Banj Brdo.
Ustavni sud RS je 26. septembra ove godine donio Rješenje kojim se ne prihvata inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Naredbe o regulisanju saobraćaja na području grada Banjaluke, prenosi Capital.ba.
Inicijativu je prethodno pokrenuo Sredoje Đaković iz Banjaluke u cilju ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti pomenute Naredbe u dijelu kojim je propisana zabrana saobraćanja motornim vozilima na lokaciji Banj brdo.
Đaković je smatrao da se zabranom saobraćaja motornim vozilima u oba smjera na Putu Banjalučkog odreda – od rampe do Banj brda, a koja podrazumijeva i Kompleks spomenika palim Krajišnicima, onemogućava prezentacija ovog spomenika svim zainteresovanim građanima.
Šetnjom protiv saobraćaja na Banj brdu
To je, prema njemu, u suprotnosti sa Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, što je čini suprotnom načelu zakonitosti iz Ustava Republike Srpske.
Na ovakvo Đakovićevo tumačenje odgovor su dali i iz Grada Banjaluka navodeći da su ovlašćeni za sprovođenje Zakona o osnovima bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH i donošenje propisa i preduzimanje mjera za dosljedno sprovođenje tog zakona, zbog čega ja Skupština grada Banjaluke usvojila Odluku o bezbjednosti saobraćaja na području grada Banjaluka.
Na osnovu te Odluke gradonačelnik je donio Naredbu o regulisanju saobraćaja na području grada Banjaluke.
„Zabranom saobraćaja na predmetnoj lokaciji sprovode se mjere zaštite područja nacionalnog spomenika. Takođe, osporenom odredbom su od opšte zabrane saobraćanja motornih vozila na ovoj lokaciji izuzeta vozila kojim se vrši organizovan prevoz turista, čime je omogućena prezentacija ovog spomenika. S obzirom na izloženo, predlaže se da Sud odbije inicijativu“, naveli su iz Grada Banjaluka.
Sud je istakao da je izmjenama Naredbe o regulisanju saobraćaja mijenjana osporena odredba i da je sada propisano da se zabranjuje saobraćaj svim vozilima u oba smjera na Putu Banjalučkog odreda od rampe do Banj brda – osim za vozila stanara, vlasnika zemljišta, službenih i vozila zaposlenih u objektima na Banj brdu, vozila Turističke organizacije grada Banjaluke, vozila kojima se vrši organizovan prevoz turista na Banj brdo i vozila čiji vlasnici imaju rezervaciju smještaja u hotelskim objektima na Banj brdu, a koji imaju pismeno odobrenje izdato od Turističke organizacije grada Banjaluke.
Rekreativna zona Banjaluke: Borba nije gotova
Sud je utvrdio da je Grad postupao u okviru svojih zakonskih ovlašćenja kada je zabranom saobraćaja svim vozilima na predmetnoj lokaciji uredio način pristupa, odnosno kretanja građana na lokalitetu Banj brda na način koji smatra cjelishodnim.
„U skladu sa članom 115. Ustava nije u nadležnosti Suda da cijeni opravdanost ovakve procjene“, naveo je sud.
Prema ocjeni Suda, nisu osnovani navodi Đakovića prema kojima samo mogućnost pristupa i motornim vozilima kompleksu spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu obezbjeđuje garanciju njegove prezentacije.
Na osnovu svega izloženog, Sud je odlučio da ne prihvata inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Naredbe o regulisanju saobraćaja na području grada Banjaluke.
Podsjećamo, još krajem 2015. i početkom 2016. godine postojala je namjera tadašnjeg rukovodstva Grada da ukloni rampu koja sprečava da svi koji to žele, automobilom idu na Banj brdo.
Posljednje upozorenje: Ne vozilima na Banj brdu!
Sve je pokrenuto nakon otvaranja privatnog motela i restorana na Banj brdu koji je navodno u vlasništvu Gordane Tešanović, kadra SNDS-a, direktora banjalučkog Doma zdravlja i poslanika u Narodnoj skupštini RS.
Građani okupljeni oko grupe “Rekreativna zona Banjaluka” tada su protestovali protiv namjere Grada da dozvoli saobraćaj motornim vozilima na sadašnjem šetalištu, a nakon pritiska javnosti, od te namjere se odustalo.
Kao kompromisno rješenje, ove godine je Grad uveo minibus, kojim je moguće otići na Banj brdo. Turistički minibus saobraćao je pet puta dnevno radnim danom i deset puta dnevno vikendom, do kraja septembra.
