Više od pola miliona ljudi u BiH živi ispod praga relativnog siromaštva. Prema podacima Evrostata, naša zemlja je pretposljednja na listi najsiromašnijih zemalja Evrope po nivou bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika.
Zvanične statistike pokazuju da su većina radnika i skoro svi penzioneri u zoni siromaštva, a kada se ovome dodaju nezaposleni, kao i primaoci socijalne pomoći dobije se potpuna socijalna slika u zemlji.
Prema istraživanju Evrostata upoređivanjem 28 država članica EU, tri članice EFTA-e (Island, Norveška i Švicarska), pet zemalja kandidata za članstvo u EU (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska) i jednog potencijalnog kandidata Bosne i Hercegovine, naša zemlja je na pretposljednjem mjestu najsiromašnijih zemalja Evrope, a jedina iza je Albanija.
Objavljeni podaci Evrostata se smatraju najrelevantnijim za ocjenu životnog standarda, jer se uzima u obzir BDP po glavi stanovnika s tekućim cijenama. Ovo predstavlja najnoviju analizu pariteta kupovne moći i srodnih ekonomskih indikatora po glavi stanovnika, nivo stvarne individualne potrošnje po glavi stanovnika, ali se fokusira prvenstveno na posljednju referentnu godinu.
"Ništa nisam jela četiri dana..."
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u 2016 godini 542.736 osobe su bili korisnici socijalne zaštite, od čega 409.232 punoljetna korisnika i 133.504 maloljetna korisnika. Od punoljetnih korisnika, najveći broj je u kategoriji osoba koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje i njih je 184.885 korisnika. Od maloljetnih osoba, najveći broj osoba korisnika socijalne zaštite su u kategoriji ugroženi porodičnom situacijom i taj broj iznosi 62.788 korisnika.
Podaci ove agencije pokazuju da je najugroženije stanovništvo u ruralnim područjima, djeca, mladi, nezaposleni, starije osobe, mnogočlane porodice i osobe s invaliditetom.
Kada je u pitanju Republika Srpska situacija nije ništa bolja. Podaci Agencije za statistiku RS pokazuju da u ovom entitetu 184.830 osoba koriste socijalnu zaštitu, od čega je maloljetnika 49.035, a punoljetnih korisnika 135.795. Najveći broj punoljetnih korisnika je takođe u kategoriji osoba koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje i njih je 64.443, dok je maloljetnika najviše u kategorijama ugroženih porodičnom situacijom (25.524) i djece roditelja koji nemaju dovoljno prihoda (19.233).
Prema Anketi o potrošnji domaćinstava, 49 805 domaćinstava ili 126 043 stanovnika u Republici Srpskoj su bili ispod linije relativnog siromaštva u 2015. godini. Jaz siromaštva u Republici Srpskoj u 2015. godini je bio 22,1%.
Prema posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstava, koju je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, preko 170.000 kućanstava ili preko 500.000 stanovnika u Bosni i Hercegovini bili su ispod praga relativnog siromaštva. Stopa relativnog siromaštva stanovništva u Bosni i Hercegovini bila je 16,9%. To znači da je u Bosni i Hercegovini preko pola milijuna stanovnika živjelo ispod praga relativnog siromaštva.
Zemlja sa milion siromašnih i 525 milionera
Koliko smo siromašni pokazuje i nivo najniže plate koja ne zadovoljava ni četvrtinu potrošačke korpe, a svjedoci smo i stalnog poskupljenja goriva koje uslovljava i rast cijena osnovnih životnih namirnica.
Osnovno obrazovanje koje je slovom zakona besplatno, početkom školske godine roditelje nerijetko "olakša" za iznos jedne prosječne plate u Srpskoj koja iznosi oko 850 KM.
Iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH ističu da je iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva do 2030. godine, najprioritetniji i najvažniji cilj Agende održivog razvoja 2030, koja je zamjenila Milenijumske ciljeve razvoja.
“U nadi da će se novim pristupima i zajedničkim sinkroniziranim naporima smanjiti i iskorijeniti siromaštvo u BiH, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH, podsjeća sve relevatne institucije kako je potreban koordinirajući pristup iskorjenjivanju siromaštva svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini ali i privatnog sektora, te civilnog društva”, saopšteno je iz ove institucije.
SIROMAŠTVO U ZEMLJAMA EU
U 2017. godini, 112,9 miliona ljudi ili 22,5% stanovništva u Evropskoj uniji (EU) je imalo rizik od siromaštva ili socijalnu isključenost, podaci su Evrostata.
Bugari, Rumuni, Grci i Hrvati su među narodima koji imaju najveću stopu rizika od siromaštva u EU.
Na vrhu liste rizika su Bugari, sa gotovo 39 odsto populacije na rubu siromaštva, a najmanje su ugroženi Česi, kod kojih svega 12 odsto populacije živi na korak od siromaštva.
Mali rizik od siromaštva imaju Finska i Slovačka, a solidan plasman ostvarile su Slovenija i Francuska, sa po 17,1 odsto.
Evrostat pokazuje da gotovo 28 odsto ljudi u Hrvatskoj ili oko 1,5 miliona stanovnika živi na rubu opasnosti od siromaštva ili je siromašno.
Oko 20 odsto populacije u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što primi socijalne naknade, dok okviran broj od 10,3 odsto pokazuje koliko ljudi sebi ne može da priušti neka osnovna materijalna dobra potrebna za život.
Tako ne mogu da plate račune ili neočekivane troškove, ne posjeduju automobil ili televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana, poput ribe ili mesa, te nemaju novca za sedam dana putovanja i odmora.
Procenat ljudi do 59 godina koji su u 2017. godini radili manje od 20 odsto svog radno sposobnog vijeka u Hrvatskoj iznosi 13 odsto.
U ovom segmentu ispred Hrvatske u EU su samo Irska, Grčka i Belgija.
