Katolici danas obilježavaju Badnjak, dan prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Hrista.
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.
Kulminacija za praznik Božića biće mise ponoćke koje se služe u svim crkvama širom BiH u ponoć. U katedralama, misu ponoćku predvode biskupi uz prigodne propovijedi. Nakon mise, vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su momci poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i porodica je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju.
Badnjak ili Badnji dan bogat je božićnim običajima i folklornim sadržajima. Postoje brojni običaji, kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem.
Badnjak je takođe ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima.
Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelena grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane kuće. Kad bi otac porodice unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali. Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću, a išlo se toliko daleko da ga se posipalo pšenicom, zalijevalo vinom, a davali bi mu i ostatke hrane. Kada bi se zapalio tinjao bi do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi zadesiti nesreća.