Prošle nedjelje internet zajednica našla se pred novim izazovom.
Izvjesni Bajron Roman započeo je cijelu priču podijelivši na Instagramu fotografije divlje deponije, a nakon toga i kako mjesto izgleda nakon čišćenja i napisao:
“Za sve vas klince kojima je dosadno – evo novog izazova. Uslikajte neko mjesto koje treba očistiti, a zatim uslikajte isto to mjesto nakon što ste ga očistili i postavite na internet”.
Ljudi širom svijeta su se “primili”, a njihove odgovore na izazov potražite na bilo kojoj mreži pod tagom #trashtag.
Ono što nećete pronaći je akcija nekoliko Banjalučana koji su sličnu stvar uradili u svom komšiluku. Akcija čišćenja vještačkog jezera u Zelenom viru organizovana je 3. marta, a globalni izazov započet je dva dana kasnije.
Jedan od učesnika je Dragan Ostić (inače pobjednik našeg prvog književnog konkursa “Priče iz komšiluka”), koji je za Mondo ispričao šta ih je potaklo za očiste smeće.
‘’Iznad Zelenog vira nalazi se vještačko jezero. To jezero je nastalo prije jedno 15 godina kao ideja jednog, pa mogu slobodno reći vizionara, na žalost, pokojnog. Njegov nadimak mi je genijalan - Mudrac; Mudrac je imao ideju dakle da, uz već postojeći restoran koji je napravio, pored jezera prolazi neki vozić, da na sredini jezera bude romantično mjesto za dvoje, čak je napravio i fontanu na jezeru i to je odjednom, nakon njegove smrti, jednostavno ugašeno. Restoran se malo koprcao i na kraju je jednostavno prestao sa radom. Narod je nastavio da se okuplja oko jezera ali su za ovih pet godina ostavili, po mojoj procjeni, barem tonu smeća”, kaže Dragan.
— ou (@ou34042600) March 3, 2019
I on, kaže, dosta vremena provodi tamo s prijateljima.
“Smeće nam je zasmetalo i jedan dan smo se digli, kupili kese, navukli rukavice i krenuli, limenku po limenku, vlažne maramice, pivske flaše, kondome, kutije od kondoma, plastične stolove, poluprazne vreće uglja - nema čega nije bilo. Za tri sata smo očistili jedno 70%. Imali smo jedno pet punih vreća od 110 litara i jedno 10 onih plavih, za kućnu upotrebu”, dodaje naš sagovornik.
Pošto ova akcija nije motivisana internet izazovom, pitali smo Dragana da li misli da bi se ljudi kod nas angažovali ozbiljno na sličan način.
“Meni se iskreno taj izazov dopada, jer ima tu neke posebne radosti, kad se prikažu te fotografije prije i poslije. To sa čišćenjem deponija nije ništa novo, ljudi već dugo rade na tome. Vjerujem da mnogi znaju za čišćenje plaže u Bombaju, u Indiji, gdje je preko 5000 volontera učestvovalo u čišćenju plaže na koju su se, zahvaljujući tome što je plaža napokon čista - vratile kornjače”.
Na Redditu postoji velika zajednica ljudi, okupljena na podforumu ''DeTrashed'', gdje se svakodnevno postavljaju fotografije.
Dragan kaže da naša nebriga za prirodu može jednostavno da se riješi.
“Kratko sam živio u Portugalu i zanimalo me je kako je država tako čista, uređena. Jedna žena mi je rekla da je prije 10 godina sve bilo tako prljavo da je to nevjerovatno i onda su počeli da hvataju ljude koji bacaju smeće i da im pišu kazne”, ističe naš sagovornik.
O razlozima zbog kojih se tako loše odnosimo prema svojoj životnoj sredini Dragan kaže:
“Ima tu više razloga. Uvijek se može reći da su ljudi zadrti i lijeni, ali to je previše neopipljivo, apstraktno. Na primjer, jedan od problema su kante. Nemamo dovoljno kanti za smeće, to je činjenica. Nisu postavljene na mnogim kritičnim tačkama. Dalje, problem je u marketima koji kese daju besplatno. Kupiš žvake i žena ih stavlja u kesu. To je van svake pameti. Na kraju krajeva, i ta plastika je relativno nova stvar kako kod nas, tako i u cijelom svijetu. Ljudi su nenaviknuti na plastiku i nisu upoznati sa njenim štetnim dejstvom. Plastika se svodi na mikroplastiku koja je neuništiva - zemljište je ne može razgraditi. Ja sam svoju babu pitao, kakva je situacija kod nas (u Banjaluci) bila prije 50 godina - ona kaže da su ljudi nosili cekere, ili su dobijali papirne kese koje su potom ložili”, dodaje Dragan.
A šta vi kažete? Da li ćete se pridružiti izazovu i učiniti nešto dobro za sebe i sva živa bića oko sebe?
