Prema procjenama stručnjaka broj djece oboljele od autizma u stalnom je porastu, a za desetak godina omjer rađanja zdrave i djece sa poteškoćama u razvoju mogao bi biti jedan na jedan.
Sve je više djece sa poremećajima u razvoju, zbog čega je neophodno što prije prepoznati prve simptome, jer ako rehabilitacija počne na vrijeme čak je i kod najtežih poremećaja moguće izbjeći tešku kliničku sliku i da dijete normalno profunkcioniše do polaska u školu, ukazuje neuropsihijatar i subspecijalista psihijatrije razvojnog doba iz Beograda Milijana Selaković.
"U tom radu treba da postoji tim stručnjaka - logoped, defektolog, psiholog, pedijatar, dječiji psihijatar", navela je Selakovićeva, koja je danas sa logopedom Katarinom Bojović iz Beograda održala predavanje u Gradišci pod nazivom "Rana intervencija i rehabilitacija djece sa različitim oblicima razvojnih poremećaja".
Selakovićeva, koja se bavi dijagnostikom i rehabilitacijom djece sa različitim oblicima razvojnih poremećaja i jedna je od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti u regionu, napominje da su zastrašujući podaci da je 1980. godine na 2.500 rođenih beba jedna bila oboljela od autizama, a sada je taj omjer jedno dijete sa autizmom na 58 rođenih.
"Procenjuje se da će za desetak godina taj odnos biti jedan na jedan, jedna zdrava beba i jedna beba sa autizmom. Ako ne bude rane rehabilitacije taj ogroman procenat djece sa autizmom biće nesposoban za redovne životne aktivnosti i moći će da živi samo uz pomoć roditelja i društva", upozorava Selakovićeva.
Ona napominje da nije uvidjela da se u Srbiji i drugim zemljama regiona ovom problemu pridaje dovoljno pažnje.
Selakovićeva navodi da se određeni razvojni poremećaji mogu primijetiti već u prvim mjesecima života bebe.
"Zdrava beba u fazi razvoja sa tri meseca sama drži glavu i guče, sa šest mjeseci sedi i počinje da 'brblja', sa godinu dana počinje da hoda, pokazuje prstićem i govori određene riječi. Ako se dete sa 18 mjeseci ne odaziva na ime, ne gleda vas u oči i nema pokazne gestove potrebna mu je ozbiljna rehabilitacija i roditelji tu ne smeju da čekaju da se sve reši samo od sebe", navela je Selakovićeva.
Prema njenim riječima, smatra se da je razlog nastanka ranih razvojnih poremećaja kao što je autizam genetska predispozicija ukrštena sa mnogobrojnim okidačima kao što su bolesti majke, gubitak kiseonika tokom rođenja bebe ili današnja ishrana sa previše pesticida, aditiva i hormona u hrani.
Logoped Katarina Bojović rekla je da uspjeh rehabilitacije djece sa poremećajima govora mnogo zavisi od vremena početka tretmana, ali da na našim prostorima postoji nerpravilno razmišljanje da se logopedi mogu uključiti u tretman tek kad dijete progovori, da dječaci kasnije progovore ili da treba pričekati treću godinu života djeteta.
"Rani razvoj govora i drugih sposobnosti počinje od samog rođenja, pa tako i tretman treba da počne kada se uoči da dete u različitoj dobi nema sposobnosti koje su određene razvojnim normama. Logoped se može uključiti u terapiju već od dvanaestog mjeseca života deteta", pojasnila je Bojovićeva.
Saša Kasagić, predsjednik Udruženja roditelja djece sa autizmom "Duga" Gradiška koje je organizovalo predavanje u amfiteatru gradiške Bolnice, rekao je da je ovo predavanje plod trogodišnje saradnje Udruženja sa timom specijalističke ordinacije doktorice Selaković koji je juče i danas obavljao besplatne preglede djece sa poremećajima u razvoju.
On je naveo da će pregledi u gradiškom Domu zadrvlja biti obavljani i sutra i za njih je prijavljeno 22 djece, od kojih su 16 članovi Udruženja "Duga".
Kasagić je istakao da su način rada specijalističkog tima doktorice Selaković nastojali da primijene i u Gradišci, pa su za rad sa djecom sa autizmom angažovali dva defektologa i psihologa, čiji se tretmani finansiraju sredstvima ovog udruženja i besplatni su za sve korisnike.
On je dodao da Udruženje "Duga" ima 35 članova, djece sa autizmom.
