Prema Indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina je ove godine ocijenjena sa 36 (na skali: 0 – 100), što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine.
BiH se tako svrstala u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.
Na rang listi Indeksa koju je objavio Transparency international, BiH je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i zajedno sa Kosovom zauzela 101. poziciju od 180 država.
BiH je, zajedno sa tzv. Kosovom koje je na istoj poziciji kao i naša zemlja, najlošije rangirana u odnosu na zemlje u regionu.
Lošiji od BiH su Albanija i Sjeverna Makedonija, koje imaju indeks 35.
Srbija je sa indeksom od 39 na boljoj poziciji od BiH, kao i Hrvatska sa 47 indeksnih poena i Crna Gora sa 45.
Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja i teritorija prema percepciji stepena korupcije u javnom sektoru, na osnovu 13 procjena eksperata i anketa među rukovodiocima preduzeća.
Zemlje se ocjenjuju ocjenama od 0 do 100, pri čemu nula označava najviši nivo korupcije, a 100 najmanji.
Više od dvije trećine zemalja svijeta, među kojima mnoge spadaju među najnaprednije ekonomije, prema Indeksu percepcije korupcije, stagniraju ili pokazuju znake nazadovanja u naporima za borbu protiv korupcije, ističe Transparensi internešnel.
Više od dvije trećina zemalja ostvarilo je rezultat ispod 50, a prosječna ocjena je 43.
Prvo mjesto na listi zauzimaju Danska i Novi Zeland sa 87 indeksnih poena, a prate ih Finska sa 86 i Singapur, Švedska i Švajcarska sa 85.
Na dnu liste su Somalija, Južni Sudan i Sirija sa 9, 12, odnosno 13 indeksnih poena.
Za zemlje iz G7 rezultat je niži nego prethodne godine - Kanada je smanjila CPI za 4 poena, Francuska i Velika Britanija za 3, a SAD za 2.
Njemačka i Japan su stagnirali, a Italija je napredovala za jedan poen.
Zemlje sa prosječnim indeksom 70 su one u kojima se sistematski primjenjuju obimne kampanje finansijske regulacije, dok zemlje u kojima je taj proces mali ili nepostojeći imaju prosječan indeks od 34 ili 35 poena.
Od 2012. godine, CPI su značajno popravile samo 22 zemlje, među kojima su Estonija, Grčka i Gvajana, dok je 21 zemlja značajno nazadovala, uključujući Australiju, Kanadu i Nikaragvu.
Predsjednik Transparensi internešnela Delija Fereira Rubio rekla je da nezadovoljstvo zbog korupcije vlasti i nedostatak povjerenja u institucije govore o potrebi većeg političkog integriteta i da vlade moraju hitno da se pozabave uticajem velikih količina novca na politički sistem.
