Uredba sa zakonskom snagom o zabrani izazivanja panike i nereda nije jasno definisana i uzrokovala je nekoliko pitanja na koje za sada nema odgovora, a već je upućen i poziv da se ova uredba ukine.
Predsjednica Srpske Željka Cvijanović, na prvom sastanku nakon uvođenja vanrednog stanja, donijela je dvije uredbe: Uredbu o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme vanrednog stanja i Uredbu o prekršaju izazivanja panike i nereda.
Prethodno je 19. marta na sjednici Vlade Republike Srpske u Banjaluci, na inicijativu MUP-a Republike Srpske, usvojena odluka o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije, proglašene na teritoriji Republike Srpske.
Uredba koju je donijela predsjednica kaže da je u Republici Srpskoj zabranjeno "iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti ili tvrđenja kojima se izaziva panika ili teže narušava javni red ili mir, ili onemogućava ili značajnije ometa sprovođenje odluka i mjera državnih organa, drugih institucija ili organizacija koje vrše javna ovlaštenja."
"Zabrana iz stava 1. ovog člana odnosi se i na radnje učinjene putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža ili drugih sličnih sredstava," stoji u uredbi.
Uredbe su objavljene 6. aprila u Službenom glasniku RS čime su i ozvaničene. Predviđene kazne za kršenje uredbe su od 1000 do 3000 maraka za fizičko lice, od 3000 do 9000 KM za pravno lice, a odgovorno lice u pravnom licu može biti kažnjeno od 1000 do 3000 maraka.
Kazne su predviđene i objašnjene, ali utisak novinara i javnog mnjenja je da u uredbi nije objašnjeno šta je to "lažna vijest i tvrdnja" i kako tačno utvrditi ko je uzrokovao paniku? Odgovori na ova pitanja su nejasni i rastegljivi, podložni zloupotrebi, a u skladu s tim takav bi mogao biti i raspon upotrebe ove uredbe.
To izaziva zabrinutost jer pravna norma bi trebalo da ostvari legitiman cilj, a spriječi zloupotrebu. U ovom slučaju čini se da je prostor za različita tumačenja (zloupotrebu) itekako ostavljen.
Novinar Dragan Maksimović smatra da nije sporno regulisanje oblasti lažnih informacija jer su situacije kao ova u kojoj se nalazimo odlično tlo za negativan uticaj na javno mnenje.
"Ogroman broj medija u zadnjih nekoliko godina niču kao pečurke, a jedini cilj im je diskreditacija jedne ili druge političke opcije. Mediji sa 'drugom stranom' su rijetki. Međutim i pored medija i pojedinaca, koji opstaju zbog takvog načina komunikacije, baziranom na izazivanju bilo kakvih oblika panike, ipak je nevjerovatno da je prva mjera koja je donesena u vanrednom stanju ta koja se tiče na slobodu mišljenja," kaže Maksimović i odmah dodaje:
"Javnost je očekivala ekonomski paket sa kojim ćemo da preguramo ovo stanje."
Maksimović navodi da nije poznato ko će kontrolisati naslove i vijesti i određivati šta je panika, a to izaziva i druga pitanja.
"Ko je taj ko će da kontroliše naslove u medijima, ko je reper za medijske slobode, za ljudske slobode, ko može da kaže ovo jeste svjesno ili nesvjesno izazivanje panike? Šta ako ja saznam da, recimo, nema dovoljno anestezije u nekoj zdravstvenoj ustanovi, zbog čega se onkološki bolesnici šalju kućama, i to mi potvrdi pet doktora iz pet razlicitih politickih opcija? Ko meni da garantuje da neću dobiti kaznu od nekoliko hiljada maraka?", pita se Maksimović, vjerovatno u ime svih kolega u Republici Srpskoj koji se pitaju isto.
Istovremeno, organizacija Transparensi interneštnal BiHn (TI BiH) pozvala je predsjednicu Republike Srpske da povuče Uredbu o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja, napominjući "da Ustav RS predviđa da predsjednica Republike ne može obustaviti pravo na slobodu izražavanja i mišljenja. "
"Odredba kojom se zabranjuje i „onemogućavanje i značajnije ometanje sprovođenja odluka i mjera državnih organa, drugih institucija i organizacija koji vrše javna ovlašćenja“ neprecizna je, preširoko postavljena, i može se koristiti za politički progon i zastrašivanje", smatraju u Transparensiju.
Pozvali su vlasti da ne koriste represivna sredstva protiv već da ih pozovu građane da podijele sa javnošću i institucijama sve uočene nepravilnosti, zloupotrebe i prijetnje po javno zdravstvo.
"TI BiH podsjeća da je Republika Srpska donijela Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, kojim se ovim licima garantuje posebna pravna zaštita, te da ne smiju biti izloženi progonu u slučaju da se odluče prijaviti korupciju u vezi sa borbom protiv pandemije COVID-19," stoji u saopštenju.
Dodaju da u zakonodavstvu već postoji dovoljno osnova da se neodgovorna lica kazne i procesuiraju i da je ovakva uredba nepotrebna.
Komesar za ljudska prava Savjeta Evrope Dunja Mijatović je izjavila da mjere za suzbijanje dezinformacija o koronavirusu ne smiju narušavati slobodu medija i pozvala članice Savjeta Evrope da hitno povuku mjere koje ometaju rad medija i nepotrebno blokiraju sadržaj na internetu.
Mijatovićeva kaže da uredba u Srpskoj, kao i mjere u Federaciji BiH gdje policija prijavljuje osobe koje na internetu šire paniku i lažne vijesti, ograničavaju rad novinara i slobodu izražavanja na društvenim mrežama.
Mjere za sprečavanje širenja dezinformacija i panike donesene su u više evropskih i azijskih zemalja, uključujući i zemlje Evropske unije.
"Izazovi s kojim se vlade suočavaju tokom pandemije ne mogu biti izgovor za pritisak na medije i ograničavanje pristupa informacijama", poručila je Mijatović.