Iz ugla Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u nabavci respiratora preko firme ''Srebrena malina'' nema ništa sporno, a to nije jedini takav slučaj, kaže direktor agencije, Aleksandar Zolak.
Podsjećamo, federalni premijer Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i direktor firme "Srebrna malina" Fikret Hodžić osumnjičeni su za nelegalnu nabavku respiratora iz Kine tokom koje je potrošeno 10,5 miliona KM budžetskog novca. "Srebrena malina" iz Srebrenice bavi proizvodnjom i preradom malina, a u istrazi koja je uslijedila je utvrđeno i da su uvezeni respiratori neupotrebljivi.
Aleksandar Zolak, direktor Agencije, ranije je dao iskaz u svojstvu svjedoka u ovom slučaju. Pitanje koje se najviše postavljalo je kako je "Srebrena malina" upisana u Registar veleprometnika medicinskim sredstvima, mada je riječ o preduzeću čija je osnovna djelatnost prerada i konzerviranje voća i povrća.
Međutim, kako otkriva Zolak, ''Srebrena malina'' je samo jedna od desetina preduzeća koja su u registar uvoznika upisane jer je tokom epidemije koronavirusa data prednost svemu što je bilo vezano sa suzbijanje virusa.
Na pitanje: da li je išta u vezi nabavke respiratora preko firme "Srebrena malina" sporno iz ugla Agencije za lijekove i medicinska sredstva, direktor agencije nema dilemu:
''Ne'', jasan je Zolak.
Iste tvrdnje iznio je i ranije, nakon saslušanjem pred Odborom Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Zolak je novinarima rekao da što se tiče Agencije za lijekove, sve u vezi nabavke urađeno u skladu sa propisima.
Skrenuo je pažnju da je od početka marta do kraja aprila oko 60 pravnih lica u BiH podnijelo zahtjev za izdavanje saglasnosti za uvoz interventnih medicinskih sredstava, a da tih 60 firmi nisu registrovane za uvoz i da su kao i sporna "Srebrena malina" dobili rješenja isti dan ili sutradan - svi su upisani u registar veleprometnika medicinskim sredstvima.
Slučaj ''Srebrene maline'', tvrdi Zolak za Mondo, ni po čemu se ne razlikuje navedeni od ostalih desetina uvoznika.
"Sve firme koje su dobile saglasnost ALMBIH (Agencije za lijekove i medicinska sredstva) za uvoz neregistrovanih medicinska sredstava su bile veleprometnici medicinskih sredstava. Za druga preduzeća (osim ''Srebrene maline'') me niko nije ispitivao.''
Ranije je Zolak napomenuo da je po naredbama državnih organa, apsolutni prioritet bio da prilikom uvoza prednost ima sve što je vezano za suzbijanje pandemije koronavirusa, te da je agencija radila i izdavala dozvole u takvom duhu.
Za odgovore na pitanja o spornim nabavkama kojima se danima bave političari i mediji u BiH, Zolak upućuje na ugovarače nabavki.
"Nabavke su dolazile iz zemalja širom svijeta, osim EU, koja je uvela zabranu izvoza tokom pandemije. Krizni štabovi entiteta su bili zaduženi za nabavke, po mojim informacijama," zaključio je direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva.
O ruskim lijekovima
Početkom godine bilo je problema oko dozvole za uvoz pojedinih lijekova iz Rusije u BiH. Komisija za lijekove, koja ima 15 članova, od kojih se sedam iz Federacije BiH protivila se davanju dozvole za ruske lijekove. Kasnije je dozvola ipak obezbijeđena.
Pitali smo Zolaka da pojasni u čemu je tačno bio problem sa dozvolom za uvoz ruskih lijekova u BiH?
"Problem nije postojao, osim izgubljenog vremena u pokušaju da Komisija za lijekove dođe do jedinstvenog stava. Kako tog stava nije bilo, a komisija se podijelila po entitetskoj liniji, donio sam odluku u skladu sa ekspertskim mišljenjem, a koje je (mišljenje) sama Komisija zahtijevala da se izradi. Napominjem da je Komisija savjetodavni organ, čije mišljenje nije obavezujuće za direktora prilikom donošenja konačne odluke. Za uštede koje su nastupile nakon registracije predmetnih lijekova možete se obratiti Fondu zdravstvenog osiguranja RS (FZORS), jer je zastupnik kompanije Roche (koji je do tada bio jedini ponuđač tih lijekova u BIH) spustio cijenu ispod cijene “ruskih” lijekova, I prošao na tenderu, samim tim omogućio FZORS značajne uštede na toj stavci," objašnjava Zolak.
