Kako se veliki japanski leptir odomacio kod nas

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Društvo

Kako se veliki japanski leptir odomaćio kod nas

Autor mondo.ba
Autor mondo.ba

Vjerovatno ste ovih dana negdje pročitali vijest o ogromom leptiru koji se pojavio u pojedinim naseljima u okolini Banjaluke, ali i u drugim gradovima BiH i regije.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Njegova pojava nije neobična iako leptir potiče čak iz Zemlje izlazećeg Sunca.

Ovo nije prvi put da japanski svilorepac, ili japanski hrastov prelac izaziva pažnju medija jer se pojavljivao i fotografisan je i prije nekoliko godina.

Slaven Filipović, nastavnik biologije i član Društva za zaštitu biodiverziteta Republike Srpske kaže da je leptir krajem 19. vijek donesen u Evropu, a naseljen je i u Sloveniji zbog proizvodnje svile. U Japanu se uzgaja više od hiljadu godina.

"Proizvodi prirodno bijelu svilu koja slabo prima boje, prilično je elastična i čvrsta, ali je danas rijetka i skupa. U Evropu je uvezen jer se u to vrijeme desila bolest dudovog svilca, samim tim bila je ugrožena proizvodnja svile, a smatrali su da će ovaj leptir, čije gusjenice stvaraju krupne svilene čaure riješiti problem sa proizvodnjom, međutim očekivanja se nisu ostvarila I uzgoj je brzo napušten, a leptir se počeo širiti Evropom", objašnjava Filipović.

Izvor: Mondo - Željko Svitlica

Kao i mnogi drugi leptiri ni ovaj ne živi dugo, prema našim mjerilima vremena. Vrijeme leta, nakon što se leptir razvije je od kraja jula do kraja septembra.

Ovaj veliki leptir živi u mnogim zemalja Evrope, uključujući Sloveniju, Austriju, Italiju, Njemačku, Mađarsku, Češku, Rumuniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

"U Bosni i Hercegovini, prvi publikovani nalaz japanskog hrastovog prelca je iz 2004. godine kada je zabilježen u srednjoj Bosni. Tri godine kasnije, vrsta je uočena na dodatnih šest lokaliteta, a danas je široko rasprostranjena o čemu postoje podaci u nedavno objavljenom radu o ovoj vrsti. Ove godine je prilično brojna što potvrđuje veliki broj nalaza, fotografija i prijava građana. Iako je unešena vrsta, na našu sreću ne pravi velike štete na biljkama kojima se hrane gusjenice, a to su najčešće hrast, bukva, grab, kesten itd." navodi Filipović.

Leptir je prilagodljiv, a nema ni mnogo prirodnih neprijatelja pa je to doprinijelo bržem širenju vrste, objašnjava naš sagovornik i poručuje:

"Ovaj leptir je prava je atrakcija, krupan, grandiozan i lijep, ali ne treba ga dirati jer mu možemo oštetiti krila i ugroziti let..."

Možda će vas zanimati

Tagovi

Komentari 1

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Našao sam ga

Našao sam ga u garaži i veličine je oko 20-25 cm. Ako želite sliku javite se na djokić_m8 na instagramu

Još iz INFO

MONDO REPORTAŽE