Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da zdravstveni sektor u Republici Srpskoj u vremenu pandemije virusa korona nijednog trenutka nije bio u kolapsu, niti je bio izložen neimaštini.
On je dodao da je planirano da zdravstvenim radnicima ponovo bude doznačena jednokratna pomoć.
"Trenutno u Republici Srpskoj imamo tromjesečne zalihe maski, respiratora, rukavica i materijala neophodnog za borbu protiv virusa korona. Zalihe materijala stalno obnavljamo, što je izuzetno važno", rekao je Dodik.
On je ukazao da ljudi moraju da se zaštite jer virus korona mutira i postoje njegovi novi oblici, te podsjetio da je do sada u zdravstveni sektor preusmjereno više od 700 miliona KM kako bi bila očuvana stabilnost.
"Nažalost, u posljednje vrijeme postoji neodgovornost, ne samo ljudi, nego i lokalnih organa u sprovođenju mjera propisanih u borbi protiv virusa korona. Ako je u Banjaluci stepen zaraze viši nego u Istočnom Sarajevu, normalno je da lokalna vlast treba da preduzme neke druge mjere", izjavio je Dodik za RTRS.
Prema njegovim riječima, razmatra se mogućnost da opštine participiraju sa 50 odsto zdravstvenih troškova ili da stepen odgovornosti bude povećan kako bi bio smanjen pritisak na bolnice.
Dodik je naglasio da će u Srpskoj biti ujednačen dolazak vakcina protiv virusa korona, a svi koji žele imaće mogućnost da se vakcinišu.
"Uspjeli smo da dobijemo vakcinu iz Rusije u okviru povoljnih aranžmana i niko nam ne može pripisati bilo kakvu sumnju u proces nabavki. U ovom trenutku više od 50.000 ljudi u Srpskoj je vakcinisano, ako se uzme u obzir da je dio njih vakcinisan u Srbiji", rekao je Dodik.
On je naveo da će vakcine iz Turske biti doznačene BiH u omjeru 38 odsto Srpskoj, a ostatak Federaciji BiH i Brčko distriktu.
Dodik istakao je da se Republika Srpska pokazala sposobnom da prođe kroz krizu izazvanu pandemijom virusa korona i da neće propasti, kako to decenijama unazad tvrdi opozicija.
"Kriza još nije nestala i Republika Srpska pokazuje tu vrstu sposobnosti. U pogledu parametara moramo da izrazimo zadovoljstvo, imajući u vidu okolinu. Kod opozicije je sve crno, taman da je sve pozlaćeno u Republici Srpskoj", rekao je Dodik.
On je istakao da, uprkos okolnosti u kojim živimo, Republika Srpska ima pad od tri odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je u Hrvatskoj i nekim drigm zemljama zabilježen dvocifreni pad.
Dodik je naveo da su u prošloj godini u Republici Srpskoj plate povećane nominalno za 5,5 odsto, a realno za 6,8 odsto, dok je povećanje penzija lani bilo 4,2 odsto, a u ovoj godini za još tri odsto.
On je napomenuo da je prosječan broj zaposlenih lica u 2020. godini bio 274.227, što predstavlja rast od 0,7 odsto, te istakao da bi to trebalo proglasiti uspjehom čak i u slučaju da je bila stagnacija u tom pogledu.
Dodik je naveo da ukupni dug Republike Srpske iznosi 53,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, a evropska dozvoljena kvota je 60 odsto, dok javni dug Republike Srpske iznosi 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, što ukazuje na to da Srpska te pokazatelje drži stabilnim.
Dodik je rekao da prvi mjeseci ove godine pokazuju da Republika Srpska ima još bolja makroekonomska kretanja jer su direktni porezi povećani za pet odsto u odnosu na januar lani, dok su indirektni porezi manji 0,3 odsto, ali su u prošloj godini bili manji devet odsto.
On je naveo da je prosječna plata u januaru ove godine povećana i trenutno iznosi 962 KM, te da je nominalno veća za 5,2 odsto, a realno za 7,1 odsto nego u istom mjesecu lani.
Dodik je rekao da je Republika Srpska u prva tri mjeseca 2020. godine ostvarila suficit od 140 miliona KM na javnim računima Srpske.
"Ovi podaci pokazuju da se u Republici Srpskoj radi i da je naša politika bila da sačuvamo radna mjesta. Mi smo smatrali da treba da pomognemo i privatni sektor da ne dođe do otpuštanja radnika. Učinili smo sve da zadržimo broj zaposlenih u Republici Srpskoj", istakao je Dodik.
Dodik je rekao da je čuo da ima određenih poskupljenja i da će se sutra razgovarati na tu temu, te podsjetio da je početkom pandemije virusa korona bio pritisak na povećanje cijena, nakon čega se intervenisalo i sve vratilo na početak.
"Mislimo da nema realnih osnova za povećanje cijena, osim dijela povećanja cijena nafte i naftnih derivata koji mogu da vrše pritisak na povećanje cijena u maloprodaji, ali vidjećemo opravdanost svega toga", kaže Dodik.
(Srna)