Bugarska, Hrvatska, Kipar, Grčka, Mađarska i Slovenija sastavili su nezvanični dokument u kojem pozivaju EU da se usredsredi na BiH i pomogne zemlji da sprovede ključne reforme.
Šest zemalja Istočne i Južne Evrope tvrdi da BiH "jedva funkcioniše" i da joj treba pomoći u sprovođenju reformi koje bi trebale da podstaknu kandidaturu zemlje za članstvo u EU i da ublaži tenzije u regionu.
Dokument je sastavljen pred današnji sastanak Savjeta EU za spoljne poslove, na kojem će u Briselu učestvovati ministri spoljnih poslova 27 zemalja članica EU.
U dokumentu, koji je portal "Euraktiv" dobio na uvid, naglašeno je da BiH mora da ostane u strogom fokusu Unije i da politička pitanja u BiH zahtijevaju veću pažnju Savjeta EU za spoljne poslove i Evropskog savjeta.
Portal navodi da je BiH i dalje "talac etničkih tenzija između pravoslavnih Srba, Hrvata katolika i muslimanskih Bošnjaka", više od 25 godina nakon što je Dejtonskim sporazumom 1995. godine završen najkrvaviji sukob u Evropi još od Drugog svjetskog rata, te da "nezgrapna vlast jedva funkcioniše" u zemlji.
U tekstu piše da vlasti u BiH sporo sprovode demokratske i ekonomske reforme, te da je zemlja vrlo malo napredovala na putu članstva u EU.
Koristeći pažljiv diplomatski jezik, diplomate u dokumentu navode da su pred BiH i dalje veliki izazovi na putu ka demokratskoj zrelosti i "pune funkcionalnosti kao države".
Neimenovani diplomata EU upoznat sa pitanjem rekao je da je svrha dokumenta da se BiH stavi u fokus Unije i da se podstakne podrška država članica u sprovođenju ključnih reformi koje bi trebale da budu završene ove godine, uključujući izborni zakon.
Glavni pokretač inicijative je Hrvatska, članica EU od 2013. godine, koja održava blizak kontakt sa Hrvatima u BiH.
U dokumentu se dodaje da EU ne treba da štedi trud da pomogne da BiH postane zvaničan kandidat za članstvo, ali se i strogo insistira na napredovanju u svim područjima od interesa, kao i na tome da se ne spušta ljestvica i postigne odgovarajuća ravnoteža između uslovljenosti i podsticaja.
Iz EU ističu da stagnirajuća ekonomija, kao i podijeljen politički reljef i nedostatak povjerenja, dovode do zastoja u funkcionisanju institucija u BiH.
Na sve navedeno nadovezuje se i ilegalna migracija ljudi iz Afrike i sa Bliskog istoka, koji koriste balkansku rutu kako bi došli do Zapadne Evrope, kao i humanitarna kriza u zapadnom dijelu BiH, gdje je u improvizovane kampove smješteno nekoliko stotina migranata.
(Srna, Mondo)
