Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine naći će se pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na predstoćeoj sjednici, a na prijedlog Kluba SNSD-a.
Njime se predviđaju uslovi i način pod kojima se utvrđuje imovina i uvećanje imovine fizičkog lica koje u uzastopnom periodu do tri godine prelazi iznos od 300.000 КM, a za koju fizičko lice ne može da dokaže način sticanja, kao ni nadležni organi.
Teret dokazivanja uvećanja imovine u odnosu na prijavljene prihode fizičkog lica je na Poreskoj upravi Republike Srpske, a na fizičkom licu je teret dokazivanja načina sticanja imovine u dijelu u kome uvećanje njegove imovine nije u skladu sa prijavljenim prihodima.
U nacrtu zakona se navodi da su MUP, Ministarstvo finansija, Agencija za bankarstvo, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, Centralni registar hartija od vrijednosti, kao i drugi javni organi i institucije, dužni da odrede jednog ili više zaposlenih „za vezu“, radi efikasnije saradnje i dostavljanja podataka koji su potrebni Poreskoj upravi.
Takođe, zaposleni u Ministarstvu finansija i Poreskoj upravi dužni su da pohađaju stalnu obuku o postupku utvrđivanja porijekla imovine i posebnog poreza.
Što se tiče kaznenih odredbi, navodi se da će se novčanom kaznom od 2.000 КM do 6.000 КM prekršajno kazniti pravno lice koje u roku i na zahtjev Poreske uprave ne dostavi podatke kojima raspolaže. Kazna za preduzetnika po ovom osnovu je od 1.000 КM do 3.000 КM, a za fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu, državnom ili lokalnom organu, od 500 КM do 1.500 КM.
"Republika Srpska u svom zakonodavstvu ima mehanizme za oduzimanje imovine proistekle izvršenjem krivičnog djela, međutim, mehanizam utvrđivanja porijekla imovine, kao i njegovo oporezivanje nema. Utvrđivanje porijekla imovine i njegovo oporezivanje, propisano ovim zakonom, ne utiče na vođenje krivičnog postupka i oduzimanje imovine proistekle izvršenjem krivičnog djela", stoji u obrazloženju spomenutog nacrta zakona.
Podvučena je važnost da „u svakoj zemlji građani mogu da objasne sa čim raspolažu i odakle im izvori za to“.
"Predloženi zakon treba da obezbijedi efikasniji sistem borbe protiv korupcije, sive ekonomije i izgradnju institucija, ali i da se kroz pravni sistem kontrolišu prihodi i tako spriječe sve moguće zloupotrebe", istakli su predlagači.
Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu predstavlja lex specialis u odnosu na Zakon o poreskom postupku Republike Srpske i Zakon o porezu na dohodak.
"Potreba za ovakvim zakonom sadržana je prevashodno u snažnoj društvenoj potrebi za iskorjenjivanjem korupcije i sive ekonomije, kao i podizanju svijesti o plaćanju poreza, ali ujedno i u potrebi za postavljanjem snažnih temelja poreske discipline u Republici Srpskoj. Socijalna komponenta ovog zakona je jasno i nedvosmisleno utvrđeno određivanje nesrazmjere između prihoda i imovine“, navedeno je u obrazloženju.
Iz Kluba SNSD-a, koji je predlagač ovog zakona, ocjenjuju da se primjenom ovog zakona sprovodi pravda i pravičnost, kao i jednaka primjena zakona prema svima, jer se visokim stopama za neprijavljene prihode za koje fizičko lice ne može da dokaže porijeklo sticanja, utvrđuje ne samo zakonsko pravilo nego i društveno pravilo da niko ne može imati koristi od protivpravnog djelovanja.
"Primjenom ovog zakona i stavljanjem pod lupu imovine svih građana koji imaju očigledno uvećanje imovine u uzastopne tri godine koje je veće od 300.000 КM, Republika Srpska jasno pokazuje da nema nikakvog kompromisa u pogledu korupcije, budući da su upravo ovakva zakonska rješenja jedini mogući način i put za iskorjenjivanje sive ekonomije i podizanje svijesti o važnosti plaćanja poreza. Ovakvi zakoni su neophodni da bi Republika Srpska imala uređeniji poreski sistem, te samim tim se svrstala u grupu zemalja u kojima je jaka poreska disciplina“, zaključeno je u navedenom dokumentu o kojem će poslanici raspravljati na sjednici koja počinje 22. juna.
(MONDO)