Sinoćnji skup SNSD-a i koalicije u Banjaluci bio je četvrti politički skup ove godine u najvećem i defakto glavnom gradu Republike Srpske. Dva je organizovala opozicija, dva vlast ili organizacije bliske vlasti.
Tokom nedavnog protesta opozicije u Banjaluci, idući od Parka "Mladen Stojanović" prema Trgu Krajine, imali smo priliku da objasnimo kolegama iz regionalnih medija da događaj kojem svjedoče nije nešto toliko novo i da smo u posljednje vrijeme "stalno na ulici".
Rečeno je to pomalo ironično, ali ako se osvrnemo unazad možemo vidjeti da je opaska itekako tačna. Iako svi skupovi u Banjaluci i proteklih nekoliko godina nisu bili politički, po nazivu, većina njih je bila više, manje ili bar djelimično politički "obojena".
Nakon Opštih izbora 2. oktobra održana su dva velika protestna skupa opozicionih stranaka u RS koje tvrde da su izbori pokradeni. Jedan je održan 6. oktobra, a drugi tri dana kasnije i na njima je hiljade građana pružilo podršku opoziciji i njenim zahtjevima.
Sinoćni skup SNSD-a i koalicionih partnera organizоvan je da bi se pokazala podrška vlasti, ali i izrazio protest protiv načina ponašanja i rada Centralne izborne komisije i opozicije. U tom smislu, kao reakcija, to je bio kontraskup ili kontraprotest, a (ne)ironično su mnogi mediji objavili da je u pitanju protest vlasti, nešto što baš i nije uobičajenа politička aktivnost.
Prije toga, 20. aprila na Trgu Krajine organizovan je skup "Sloboda". Inicijativa je formalno došla od Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), ali to je suštinski bio skup podrške političkoj vlasti i nadležnostima Republike Srpske, a protiv odluka Kristijana Šmita.
Niz protesta građana
U međuvremenu, u julu su protestovali građani dijela centra Banjaluke zbog izgradnje na mjestu bivšeg kina "Kozara".
Prije toga, jun je obilježio protest nekoliko veteranskih udruženja boraca Vojske Republike Srpske. Protestovali su predstavnici udruženja građana sa invaliditetom, Centra za rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, radnici zbog povećanja akciza, mještani Donjih Kola zbog vode, a autoprevoznici su tokom proljeća u dva navrata autobusima blokirali saobraćaj u blizini Gradske uprave.
Početkom marta, zbog poskupljenja goriva kamionždije su nakratko zaustavile saobraćaj na tranzitu u blizini Prijedorske petlje.
Protesti zbog kafića i televizije
U oktobru prošle godine u Banjaluci jeodržan protesni skup opozicije pod nazivom "Stop gušenju slobode medija, istine, prava, demokratije", formalno organizovan zbog problema sa frekvencijama BN televizije.
Veterani su protestovali i u junu 2021. godine tražeći tematsku sjednicu Vlade RS o boračkim pitanjima.
Pošto smo prošle godine još imali posla u borbi protiv korona virusa, u aprilu je organizovan protest protiv epidemoloških mjera u ugostiteljskim objektima, koji se završio obraćanjem gradonačelnika Draška Stanivukovića pa je skup djelimično ocijenjen kao njegov politički skup.
Iz ovog aktuelnog trenutka, vrijeme kada je glavni događaj bio protest zbog otvaranja ili zatvaranja bašti kafića djeluje kao davno, prošlo i bezazleno.
Mjesec dana ranije u Banjaluci protestovali su ugostiteljski radnici takođe nezadovoljni epidemiološkim mjerama Republičkog štaba za vanreden situacije, a kojima se, između ostalog, tada zabranio rad ugostiteljskih objekata.
Cijela 2020. godine obilježena je pandemijom, ali i lokalnim izborima kojima je prethodila izborna kampanja smanjenog intenziteta zbog zabrane okupljanja.
Skupovi i kontraskupovi i čestitka iz Beograda
U decembru 2019. godine održan je drugi skup i kontraskup ili protest i kontraprotest opozicije i vlasti (prvi je onaj iz maja 2016. godine) u parku "Mladen Stojanović". Opozicija je pod parolom "Stop nasilju" zatražila smjenu ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača zbog incidenta u NSRS kada je udario Draška Stanivukovića. Tražili su i da se utvrdi ko je proslijedio u Narodnu skupštinu tada aktuelni Program reformi (koji je BiH poslala u sjedište NATO-a).
Samo par desetina metara dalje, održao se miting podrške aktuelnoj vlasti u organizaciji udruženja veterana. Sve je proteklo bez ikakvih incidenata ili tenzije osim u medijima i međusobnim prepucavanjima aktera.
Vecerasnja akcija policije na Trgu Krajinepic.twitter.com/U3XsycWG4P
— Mondo (@MondoBH)December 30, 2018
Veliki banjalučki park je ljeta iste bio poprište i već zaboravljenog protesta opozicije protiv poskupljenja struje.
Cijelu 2018. godine obilježile su šetnje i protesti građana zbog nerazriješenog ubistva mladića Davida Dragičevića, a u jeku predizborne kampanje iste godine opozicija je "spojila" svoj predizborni skup sa ovim protestom.
Prvi protest i kontraprotest održan je u maju 2016. godine, kada je vlast prvo najavila je da će organizovati proteste istog dana kad i opozicija, a zatim je saopštila da nisu u pitanju (kontra)protesti nego "miting". Lider SNSD Milorad Dodik je tada najavio da će podnijeti ostavku i da se više neće baviti politikom ako opozicija na protestima okupi 40.000 ljudi.
Tadašnji premijer, a danas predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, koji je i prošle nedjelje izrazio zebnju zbog političkih događaja u Banjaluci, čestitao je narodu i svim političkim akterima Republike Srpske na iskazanom demokratskom političkom kapacitetu i potencijalu jer je sve proteklo mirno.
Koliko je ljudi bilo?
Nakon što se protest, odnosno miting, odnosno skup završi, u javnosti zavlada samo jedna tema: koliko ljudi je bilo?
Opozicija i mediji koji su joj otvoreno naklonjeni tvrdila je da je na protestima u oktobru okupila više od 30.000 ljudi, a policija je brojku sasjekla na ne više od 3.000. Mnogi su na osnovu snimaka iz vazduha i "metoda" pokušavali da prebroje koliko ljudi stvarno ima na nekom skupu, a svako "zna nekog, ko zna nekog u policiji, ko ima provjerene informacije" da na pun Trg Krajine može stati 16.000 ljudi itd.
I sinoć je bilo više "mjernih jedinica" na osnovu kojih se procjenjuje koliko ljudi je bilo u centru Banjaluke. Sve zavisi od toga koga pitate i ko nosi kakve političke naočare, a policija je saopštila da se okupilo 30.000 ljudi, dok funkcioneri, političari i simpatizeri SNSD-a kažu da je bilo 50 hiljada.
