Zajedničko obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je večeras u Bitolju da srpska istorija velika i da za nju granice ne postoje, a da Srbi mogu da budu ponosni jer budućnost grade na najboljim terenima, poštujući one koji su svojom veličinom i žrtvom obezbijedili slobodu.
Stevandiću su večeras predstavnici Zajednice Srba u Makedoniji uručili zahvalnicu za zajedničko obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
"Bitolj je ugaoni kamen početka oslobođenja balkanskih i slovenskih naroda i početak epopeje zajedništva i stvaranja nekih novih, boljih država, koje su bile zasnovane na nekoj vrsti slovenskog bratstva", izjavio je Stevandić novinarima u Bitolju gdje je prisustvovao izložbi "Drugi balkanski rat na fotografijama i dokumentima" povodom obelježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kojoj je prisustvovao i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Selaković.
Stevandić je istakao da se taj plamen koji su oslobodioci uz velike žrtve upalili na Kajmakčalanu vidio i u Banjaluci, napominjući da će sutra sa ponosom prisustvovati državnoj ceremoniji na Kajmakčalanu povodom 105 godina od proboja Solunskog fronta.
"I u Banjaluci je poslije nekoliko godina taj plamen rodio vatru koja je dočekala oslobođenje `18 godine. Naša istorija je velika, za nju granice ne postoje, niti postoje carina ni carinici. Razumijevanje koje imamo međusobno je na najvišem mogućem nivou, a i razumijevanje sa drugim narodima i državama, pogotovo Sjevernom Makedonijom, je na visokom nivou", istakao je Stevandić.
On je ocijenio da srpski narod može da bude ponosan jer budućnost gradi na najboljim mogućim terenima, poštujući one koji su svojom veličinom i žrtvom obezbijedili slobodu, a i nadajući se boljim danima, njegujući upravo takve tradicije.
Večerašnju izložbu u Bitolju, autora Dejana Matića, organizovala je Zajednica Srba u Makedoniji - Bitolj.
Predsjednik parlamenta Srpske i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Selaković posjetili su danas manastir Treskavac u Prilepu.
Selaković će sutra predvoditi državnu ceremoniju odavanja počasti i polaganja vijenaca povodom 105. godišnjice proboja Solunskog fronta na Kajmakčalanu.
Ovom događaju prisustvovaće i Stevandić sutra, a ne danas, kako je ranije bilo najavljeno.
Srpska vojska počela je proboj Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine.
Prva i Druga srpska armija probile su već 17. septembra Solunski front, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu. Mjesec i po dana kasnije kapitulirala je Austrougarska, a ubrzo i Njemačka.
Svijet je isprva bio zapanjen srpskim pobjedama na Ceru i Kolubari, potom solidaran sa Srbima u povlačenju preko Albanije, iznenađen oporavkom srpske vojske na Krfu, a na kraju oduševljen pobjedom i probojem Solunskog fronta.
Nešto više od polovine ukupnog sastava srpske vojske u završnim operacijama na Solunskom frontu i u njegovom proboju činili su dobrovoljci.
Oko 30.200 srpskih dobrovoljaca iz prekomorskih zemalja, zatim 25.700 dobrovoljaca prispjelih iz zarobljeništva u Rusiji, najmanje 1.300 dobrovoljaca Hercegovaca iz crnogorske vojske.
Od započinjanja ratnih operacija na Solunskom frontu pa do oslobođenja Bitolja srpska vojska izgubila je skoro 29.000 ljudi.
Probojem Solunskog fronta srpska vojska je ne samo oslobodila Srbiju, već i Srbe sa prostora današnje BiH i Hrvatske, ali i druge južnoslovenske narode koji su, poput Hrvata u Dalmaciji i Zagrebu, te Slovenaca tražili ujedinjenje sa Srbijom i stvaranje nove države - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovane u Jugoslaviju.
SRNA
