Predsjednici Srbije i Hrvatske i članovi Predsjedništva BiH sutra će na neformalnom trilateralnom sastanku na Jahorini razgovarati o nizu tema
O "formatu" skupa govori činjenica da se za njegovo praćenje akreditovalo više od 150 izvještača iz BiH i inostranstva.
Kako je najavio domaćin sastanka, Predsjedništvo BiH, lideri tri države razgovaraće o koordinaciji aktivnosti u borbi protiv organizovanog kriminala, zajedničkom apliciranju za fondove EU za prekograničnu saradnju, međusobnom zastupanju u konzularnim stvarima u trećim državama, pripremama za promjenu graničnog režima i zajedničkim kandidaturama za sportska dešavanja.
Jedna od tema razgovora, kako je ranije potvrđeno Tanjugu u kabinetu predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, biće i inicijativa da se procesuiranje odgovornih za ratne zločine olakša međudržavnim sporazumom.
Na sastanku će, kao i na prošlogodišnjem, prvom susretu neformalne trilaterale Srbija- Hrvatska-BiH na Brionima, učestvovati predsjednici Srbije Boris Tadić, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović.
Prema nezvaničnim najavama iz Sarajeva, učesnici sastanka će na Jahorinu stići večeras, nakon čega će imati zajedničku večeru.
Oko 25 kilometara dugačak put od Sarajeva do jahorinskog hotela Koliba, u kojem će skup biti održan, obezbjeđuju jake policijske snage, a prilaze planini od snježnih nanosa užurbano raščišćavaju ekipe putara.
Na prvom sastanku trilaterale, održanom u julu na Brionima, dogovoreno je da se lideri triju država okupljaju barem dva puta godišnje, a dogovorenu visoku frekvenciju trilateralnih kontakata opravdava i činjenica da se samo šest mjeseci kasnije predstavnici Srbije, Hrvatske i BiH sastaju u znatno izmijenjenim političkim okolnostima.
U Hrvatskoj je, naime, u međuvremenu izabrana socijaldemokratska vlada, koja ima više sluha za regionalne inicijative predsjednika Josipovića i pridaje veću pažnju pitanjima regionalne saradnje.
Kako je Tanjugu rečeno u kancelariji hrvatskog predsjednika, Josipović će predložiti da se "olakša procesuiranje ratnih zločina postizanjem međunarodnog sporazuma, koji može biti bilateralan ili trilateralan, a kojim bi se, između ostalog, odredilo da se optuženima za ratne zločine sudi na teritoriji zemlje čiji su državljani".
Takav međudržavni sporazum, kako ocjenjuju u Josipovićevom kabinetu, može se smatrati i jedinom pravom alternativom spornom Zakonu o ništavnosti određenih pravnih akata pravosudnih organa bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, koji je u posljednjim danima vladavine donijela administracija bivše premijerke Jadranke Kosor
Iako su neformalne trilaterale u jugoistočnoj Evropi proteklih nekoliko godina bile jedan od omiljenih formata za rješavanje regionalnih problema, pa su tako postojali srpsko-bosansko-turski, srpsko-hrvatsko-mađarski i srpsko-hrvatsko-slovenački trilateralni susreti, stručnjaci procjenjuju da su za stabilnost regiona redovni kontakti predstavnika Srbije, Hrvatske i BiH daleko najznačajniji.
(Tanjug)
