Do kraja ove godine Sud i Tužilaštvo BiH napustiće svi strani tužioci i sudije, a na njihova mjesta trebalo bi da dođu domaći kadrovi.
Prema saznanjima banjalučkog "Fokusa", kofere već pakuje sutkinja Patricija Valen, koja bi Sud BiH trebalo da napusti 1. aprila ove godine. Za njom ide Mitja Kozamernik, čiji mandat ističe 20. jula. Posljednji strani sudija, Filip Viner, trebalo bi da ode 4. septembra.
Što se Tužilaštva tiče, prvi odlazi Erik Larson, 15. juna, za njim odlazi Rut Lej, 1. avgusta, a najduže će se zadržati Marjan Pogačnik, čiji mandat traje do posljednjeg dana ove godine.
"Moguće da se nekom od sudija ili tužilaca, kojima mandat ističe prije kraja ove godine, produži do 31. decembra, ukoliko Ured registrara podnese takav zahtjev, uz obrazloženi prijedlog predsjednika suda ili glavnog tužioca, te ukoliko finansiranje bude obezbijeđeno. Produženje mandata se može desiti ukoliko bude trebalo završiti rad na nekom predmetu", rečeno je "Fokusu" u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.
Banjalučki advokat Slobodan Perić smatra da stranci u pravosuđu BiH nisu bili ni potrebni i da su napravili više štete nego koristi. Poseban slučaj je, kaže Perić, Marjan Pogačnik, Slovenac, koji je prvobitno bio sudija u Sudu BiH, a zatim je prešao u Tužilaštvo BiH.
"Prvi problem leži u činjenici da je Pogačnik došao iz Slovenije, koja je takođe učestvovala u razbijanju SFR Jugoslavije. U BiH je stigao s predubjeđenjem da su Srbi krivi za sva zla, koja su se desila na ovim prostorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Sasvim je jasno da neko takav ne bi ni smio da obavlja tako odgovornu funkciju u pravosuđu BiH", smatra Perić.
On je rekao da je najveća greška politike RS u ovoj oblasti što, kada su se suprotstavili produženju mandata stranaca, nisu istrajali na zahtjevu da odu iz Odjeljenja za ratne zločine, gdje su i napravili najveću štetu. Perić kaže da je samo postojanje stranaca u pravosuđu BiH skrnavljenje suvereniteta države.
Stranci i u Ustavnom sudu BiH
Troje stranih sudija angažovano je i u Ustavnom sudu BiH, ali je njihova pozicija, za razliku od sudija i tužilaca u Sudu i Tužilaštvu BiH, bitno drugačija i regulisna je Ustavom BiH. Naime, sudije i tužioci u Sudu i Tužilaštvu BiH su na svoje pozicije došli intervencijom OHR, a u zakonima BiH nema nikakvog uporišta za njihovo imenovanje. Sudije Konstans Greve, Tudor Pantiru i Margita Caca-Nikolovska, angažovani su u Ustavnom sudu po članu 6 Ustava BiH.
Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH. Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države, stoji u Ustavu BiH.
(MONDO)
