Grijna sezona počinje, a stručnjaci upozoravaju na greške koje mogu koštati zdravlja, novca i života. Od sušenja veša na radijatoru do zapušenih dimnjaka, evo šta izbjegavati.
Sa prvim hladnim danima i početkom grijne sezone, domaćinstava ponovo pokreću kotlove, pale peći i pojačavaju radijatore. Međutim, uprkos tome što grijanje koristimo svake godine, stručnjaci iz oblasti protivpožarne zaštite, energetike i medicine upozoravaju da veliki broj građana i dalje pravi ozbiljne greške koje ugrožavaju bezbjednost, zdravlje i kućni budžet.
U nastavku donosimo pregled najčešćih propusta koje nikako ne bi trebalo raditi tokom grijne sezone.
1. Ne zatvarajte sve ventilacione otvore i prozore "hermetički"
Jedna od najopasnijih navika je potpuno zaptivanje prostorija u strahu od gubitka toplote. Kada u zatvorenom prostoru radi grijno tijelo koje sagorijeva gorivo – peć na drva, plinski bojler ili kamin – neophodan je dotok svježeg vazduha za pravilno sagorijevanje. Bez njega dolazi do nepotpunog sagorijevanja i stvaranja ugljen-monoksida (CO), gasa bez boje, mirisa i ukusa koji je smrtonosan već u malim koncentracijama.
Svake zime bilježe se desetine slučajeva trovanja ugljen-monoksidom, a mnogi od njih završavaju tragično. Stručnjaci preporučuju da se prostorije u kojima se loži provjetravaju najmanje dva do tri puta dnevno po 5–10 minuta, čak i kada je napolju veoma hladno.
2. Ne sušite veš direktno na radijatorima
Iako djeluje kao praktično rješenje, sušenje mokrog veša na radijatorimai grijnim tijelima donosi više štete nego koristi. Mokar veš drastično smanjuje toplotnu moć radijatora jer energiju troši na isparavanje vode umjesto na zagrijavanje prostorije. Istovremeno, velika količina vlage koja se oslobađa u vazduh stvara idealne uslove za razvoj buđi i gljivica na zidovima, što može izazvati respiratorne probleme, alergije i astmu, posebno kod djece.
Ako nemate drugu opciju, stručnjaci savjetuju da veš sušite u posebnoj prostoriji sa otvorenim prozorom ili da koristite električne sušilice sa odvodom vlage.
3. Ne prekrivajte radijatore namještajem i teškim zavjesama
Postavljanje kauča, ormara ili debelih zavjesa direktno ispred radijatora sprečava prirodnu cirkulaciju toplog vazduha. Na taj način prostorija se zagrijava neravnomjerno, a vi ste prinuđeni da pojačavate grejanje – što znači veću potrošnju energije i veće račune. Prema procjenama stručnjaka za energetsku efikasnost, samo pravilno oslobađanje radijatora može smanjiti gubitke toplote i do 10–15 odsto.
4. Ne pregrijavajte prostorije – 22 °C je sasvim dovoljno
Ljekari i energetičari slažu se u jednom: temperatura u stambenim prostorijama zimi ne bi trebalo da prelazi 20–22 °C, dok je za spavaće sobe optimalno 16–18 °C. Svaki stepen iznad preporučenog povećava potrošnju energije za otprilike 6 odsto, a pregrijane prostorije isušuju sluzokožu nosa i grla, što olakšava prodor virusa i bakterija.
Pulmolozi upozoravaju da ljudi često misle da je topao stan zdrav stan, ali pretjerana toplota u kombinaciji sa suvim vazduhom zapravo slabi imunitet.
5. Ne ložite vlažnim drvetom, smećem i plastičnim otpadom
Korišćenje nedovoljno suvog drveta (vlažnost iznad 20 odsto) dovodi do nepotpunog sagorijevanja, stvaranja velike količine čađi i katrana u dimnjaku, što značajno povećava rizik od požara na dimnjaku. Još opasnije je loženje plastičnim flašama, gumom, farbama ili tretiranim drvetom – pri tome se oslobađaju izuzetno toksični gasovi, uključujući dioksine i furane, koji su dokazani kancerogeni.
Stručnjaci preporučuju da se drvo za loženje siječe i suši najmanje godinu do dvije prije upotrebe, na provjetrenom mjestu zaštićenom od kiše.
6. Ne zanemarujte čišćenje dimnjaka i servisiranje kotlova
Prema Zakonu o zaštiti od požara i podzakonskim aktima, čišćenje dimnjaka je obaveza korisnika i mora se obavljati najmanje jednom godišnje, prije početka grijne sezone. Zapušeni dimnjaci su jedan od najčešćih uzroka požara u domaćinstvima tokom zime, ali i glavni razlog vraćanja dima i ugljen-monoksida u prostoriju.
Isto važi i za plinske kotlove i bojlere – redovan godišnji servis ovlašćenog tehničara nije luksuz, već pitanje bezbjednosti.
7. Ne ostavljajte prenosive grijače bez nadzora i u blizini zapaljivih materijala
Električni grejači, kaloriferi i infracrveni paneli spadaju među najčešće uzročnike požara u domaćinstvima ako se koriste nepropisno. Nikada ih ne ostavljajte uključene kada niste u prostoriji ili dok spavate, ne stavljajte ih blizu zavesa, posteljine i namještaja, i obavezno ih isključujte iz struje kada se ne koriste. Posebno budite oprezni ako u kući imate malu decu ili kućne ljubimce.
8. Ne koristite plinske boce i šporete za zagrijavanje prostorija
Korišćenje plinskih boca sa otvorenim plamenom ili uključene rerne i ringli za zagrijavanje stana je izuzetno opasno i strogo se ne preporučuje. Osim rizika od eksplozije i požara, ovakav način grejanja troši kiseonik iz prostorije i oslobađa ugljen-monoksid, što može dovesti do gušenja za svega nekoliko sati.
Umjesto zaključka
Grejna sezona traje u prosjeku šest mjeseci i predstavlja period u kojem se statistički bilježi najveći broj požara i trovanja u domaćinstvima. Većina tih nesreća mogla bi se spriječiti poštovanjem osnovnih pravila bezbjednosti i zdravog razuma.
Stručnjaci poručuju da je bolje potrošiti sat vremena na provjeru dimnjaka i instalacija nego rizikovati živote ukućana.
(Mondo)
