Radovan Karadžić razmatra da pozove Fikreta Abdića za svjedoka svoje odbrane u Haškom tribunalu
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić uputio je danas novi zahtjev Hrvatskoj za dostavljanje kopija snimaka, transkripata i zapisnika svjedočenja ili izjava koje je Fikret Abdić dao na svom suđenju u Županijskom sudu u Karlovcu, navodeći da razmatra da ga pozove za svjedoka svoje odbrane u Haškom tribunalu.
Abdić je bio osuđen na 15 godina zatvora a početkom marta pušten je na slobodu nakon odsluženih dvije trećine kazne.
Prema nalazu suda, Abdić je kao vrhovni komandant Narodne odbrane Zapadna Bosna bio odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara.
Od vlasti Hrvatske, Karadžić je zatražio i snimke presretnutih razgovora od 1991. do 1995. godine, u kojima su sagovornici bili Alija Izetbegović, Ejub Ganić, Hasan Čengić, Bakir Izetbegović ili Omer Behmen.
"Vlada Hrvatske dostavila je korisnu zbirku presretnutih razgovora srpskih lidera i obelodanjivanje presretnutih razgovora lidera bosanskih muslimana će mi omogućiti da u dokaznom postupku moje odbrane pokažem da su bosanski muslimani činili zločine i za njih optuživali Srbe, kako bi izazvali intervenicju međunarodne zajednice na njihovoj strani", navodi se u pismu.
Prvi zahtjev Hrvatskoj upućen je krajem aprila, ali na njega nije bilo odgovora, navodi Karadžić i ističe da bi bio zahvalan ukoliko bi odgovor dobio do 11. juna.
Na suđenju Karadžiću dokazni postupak tužilaštva okončan je početkom maja, a početak dokaznog postupka odbrane zakazan je za 16. oktobar.
Pretresno vijeće je za 11. i 13. juni zakazalo raspravu po pravilu 98 bis iz Pravilnika o postupku i dokazima, na kojoj će optuženi tražiti da bude oslobođen po onim tačkama optužnice za koje smatra da ih tužilaštvo nije dokazalo.
Karadžić traži biračke spiskove iz 1996.
Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić pozvao je danas vlasti BiH da mu, za potrebe njegove odbrane u Haškom tribunalu, pošalju kopije biračkih spiskova od 1996. godine.
Karadžić se sa ovim zahtjevom prvo početkom ovog mjeseca obratio Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), pod čijim su pokroviteljstvom izbori 1996. održani, ali mu je rečeno da dokumenti vezani za izbore, uključujući biračke spiskove, nisu više u posjedu, niti u arhivu Organizacije.
Misija OEBS-a u BiH potvrdila je da su svi dokumenti preneseni u Centralnu izbornu komisiju BiH, navodi se u Karadžićevom podnesku.
U zahtjevu je obrazloženo da je tužilac u Karadžićevom predmetu, uz pomoć demografskog eksperta, mjerio razmještanje stanovništva tokom rata služeći se biračkim spiskovima za 1997. godinu.
Ekspert odbrane za demografiju, međutim, smatra da birački spiskovi iz 1996. predstavljaju precizniji dokument za mjerenje raseljavanja stanovništva.
"Kako bi vještak odbrane mogao da završi svoju analizu, potrebna mi je kopija liste birača za 1996. godinu“, kaže se u Karadžićevom zahtjevu koji je upućen posredstvom Ambasade BiH u Hagu.
(Srna/MONDO)
