Pravo svake osobe prilikom popisa stanovništva jeste da se izjasni ili ne izjasni o etničkoj pripadnosti i vjeroispovijesti.
Pravo svakog lica prilikom popisa stanovništva jeste da se izjasni ili ne izjasni o etničkoj pripadnosti i vjeroispovijesti, izjavio je danas direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.Milinović je naglasio da će svako moći da se izjasni onako kako želi i da popisivači nemaju pravo da utiču ili na bilo koji način navode lica na izjašnjavanje.
"Cilj popisa je da se dobije tačna slika o broju stanovnika, njihovom terotorijalnom rasporedu, kao i da se prikupe osnovni pokazatelji o stanovništvu - i ekonomski i demografski i socijalni, da bi se mogle socijalne politike i planiranje raditi na pravilan i odgovoran način", rekao je Milinović novinarima u Sarajevu.
Pred početak javne diskusije "Popis stanovništva u BiH 2013. godine", koju je organizovao ACIPS, Milinović je rekao da će se manipulacije prilikom popisa sprečavati kontrolama koje će biti na tri nivoa - BiH, entiteta i opština.
"Na nivou opštine kontrolor će biti zadužen za šest do sedam popisivača", pojasnio je Milinović i dodao da će kontrole biti rigorozne.
Prema njegovim riječima, biće organizovan i međunarodni monitoring, u kome će učestvovati oko 500 međunarodnih posmatrača, koji će kontrolisati popis i njegovu ispravnost.
Milinović je naglasio da će se na jesen održati probni popis, koji će, prema procjenama, koštati oko 200.000 KM, te biti proveden na 60 popisnih krugova, koji su ciljano odabrani u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu.
"Kroz probni popis će se testirati sve organizacione faze i sama popisna metodologija i uputstva", rekao je Milinović i dodao da se u probnom popisu ne mogu testirati popis lica u DKP-ovima, zatvorima, vojna lica, kao i da se ne mogu uključiti opštinske komisije.
Šef Kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu Meri En Henesi istakla je da je popis važan za svakog građanina u BiH, kako bi javna uprava mogla da odgovori na njihove potrebe.
"BiH mora da zna kako izgleda stanovništvo i koliko građana živi, koje starosne dobi, kakve su njihove potrebe i sve ostale elemente, kako bi mogli da pruže adekvatne usluge građanima koje trenutno nisu na tom nivou, jer nedostaje jako puno informacija", napomenula je ona.
Što se tiče evropskih integracija i popisa, Henesijeva je naglasila da će se očekivati jako puno investicija iz EU u BiH, koje treba da budu dobro isplanirane i da se iskoriste na najracionalniji način.
"Zbog toga su potrebni ovi podaci, da bi se to moglo uraditi", rekla je Henesijeva i podsjetila da je i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen ponovio da će prvo pitanje koje će BiH dobiti nakon što dobije upitnik za članstvo u EU biti koliko ljudi živi u zemlji.
Ona je rekla da bi bilo dobro znati vjersku, nacionalnu opredijeljenost građana i za koji jezik su se opredijelili prilikom popisa, ali da je važno da se ljudska prava ni na jedan način ne dovedu u pitanje.
Prema njenim riječima, svakome treba omogućiti pravo da se izjasni na način na koji želi ili da se ne izjasni o određenim aspektima svog identiteta.
Predstavnik Inicijative za slobodu izjašnjavanja Alen Tatić naveo je da tri pitanja - vjerska i nacionalna opredijeljenost i jezik ne bi trebalo da budu obavezna prilikom popisa, već da se svaki građanin opredijeli da li će na njih odgovoriti. /kraj/ljč/
