Stanovnicima opština u kojima bijesne veliki požari izgleda je lakše da gledaju kako im vatra guta kuće, nego da pomognu vatrogascima u gašenju!
Iako su zakoni koji regulišu odbranu od požara i drugih nepogoda jasni i obavezuju građane da pomognu u gašenju, građani u borbu sa vatrom ulaze tek kad im dohvati krovove i pragove kuća, a nerijetko čak ni tada, piše "Press RS".
Nedostatak solidarnosti najviše se pokazao u Bratuncu, Kneževu i Trebinju, gdje su policajci i radnici štabova civilnih zaštita išli od kuće do kuće i zvali građane u pomoć.
Rezultati su poražavajući, jer se u Kneževu odazvalo petoro ljudi, u Bratuncu desetak, a cijela akcija više je ličila na mobilizaciju za odlazak u rat nego na spasavanje od požara. Načelnik Bratunca Nedeljko Mlađenović kaže da su podbacili svi, pa i mještani koji odbijaju da pomognu čak i kada gori u njihovim dvorištima.
"Pozovu nas i čekaju da dođemo, a ništa ne preduzimaju u međuvremenu da obuzdaju vatru. Da smo imali više ljudi i da ne moramo da ih preklinjemo da pomognu, možda katastrofa ne bi bila baš ovolika. Dok se mi borimo sa vatrom, mnogi odlaze na Drinu na kupanje", kaže Mlađenović za "Press RS".
Slično je i u opštini Kneževo, gdje se na poziv načelnika Čede Vukovića da dođu u pomoć, odazvalo samo petoro ljudi.
"Mogli bismo samo policijom da ih natjeramo da dođu na požarišta. Jer ako ljudi neće da pomognu da se vatra gasi oko njihovih kuća, kako da očekujemo da idu sa nama 30 kilometara dalje da spasavaju šume? Vidjećemo kad se agonija smiri šta ćemo preduzeti da kaznimo one koji su izbjegli da pomognu u gašenju. Pisaćemo im prijave", kaže načelnik Kneževa.
A kazne u ovim slučajevima propisane su Zakonom o zaštiti od požara RS, koji kaže da onaj ko ne prijavi požar i ne učestvuje u gašenju plaća kaznu od 100 do 1.000 maraka. Onaj ko namjerno podmetne požar mogao bi da se nađe u zatvoru i do osam godina. Slobodan Jotić, sekretar Vatrogasnog saveza RS, kaže da treba znati da građani nisu obučeni za borbu protiv požara, ali da to ne znači da ne bi trebalo da se odazovu na poziv.
"Izgleda da je ovih dana zakazalo sve, od države do građana. Svi bi trebalo da pomognu, i vlast i građani, ali i firme", kaže Jotić.
U okolini Kneževa, Mrkonjić Grada i Kotor Varoši juče je buknuo požar u Šumskom gazdinstvu "Čemernica", gdje gori 150 hektara četinara. Do sada je izgorjelo više od 300 hektara šume i rastinja, a plamen se nekontrolisano širi.
"Taj požar sada ne bi ugasilo 5.000 ljudi jer četinari gore kao barut, a plameni stub podiže se i do 50 metara u visinu! Trebalo je da gašenje počne mnogo ranije i sa mnogo više ljudi", kaže Gojko Malinović, direktor ŠG "Čemernica".
Trebinjska policija podnijela je izvještaj Okružnom tužilaštvu protiv Pera Bajala iz Ljubinja zbog sumnje da je paleći smeće izazvao veliki požar u rejonu Koteza u Popovom polju. U vatri su izgorjeli i električni stubovi i voćnjaci, a požar se prenio u selo Orašje kod Trebinja i više sela oko Ljubinja, gdje je i dalje aktivan.
Vatra se i dalje širi na trebinjskim brdima, a vatrogasci i rijetki mještani pokušavaju da spriječe spajanje dva požarišta, iz pravca Ljubinja i iz Vučjeg dola prema Zagori. I dok se vatrogasci danonoćno bore sa vatrom, pa čak i po nekoliko dana ne napuštaju teren, stanovnici Trebinja nisu pretjerano zabrinuti zbog ovih zbivanja. Načelnik Opštinskog štaba Civilne zaštite Mirko Ćurić kaže da je mali broj onih koji se dobrovoljno prijavljuju za gašenje požara.
"Malo je onih koji se dobrovoljno priključuju. Ima mještana koji nam pomažu u gašenju, ali nije neka navala. Uglavnom, najviše njih se javlja radi dnevnica jer ih isplaćujemo u ovakvim slučajevima", rekao je Ćurić.
(MONDO)
