Hrvatska želi da ratifikuje granicu sa BiH, mada bi na taj način bila oštećena Republika Srpska.
Prema tom sporazumu, RS bi ostala bez 40 hektara najplodnijih oranica u dolini rijeke Une.
Za samo 4.000 metara kvadratnih kamenite obale ostrva Mali i Veliki Školj Hrvati bi da dobiju čak 40 hektara najplodnijih oranica uz rijeku Unu.
Uz to bi i da koridorom kroz Neum spoje svoje teritorije na području Dubrovnika - da ne bi morali da ulažu ogromne milione za izgradnju mosta koji bi ostrvo Pelješac povezao sa kopnom.
Hrvatska Vlada će uskoro poslati u Sabor na ratifikaciju međudržavni sporazum o granici sa BiH, koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. To je prije nekoliko dana najavila u medijima i hrvatski ministar inostranih poslova Vesna Pusić.
U BiH ratifikaciju tog dokumenta niko još zvanično ne pominje iako se, prema izjavama bošnjačkih lidera, lako može zaključiti da bi je bezrezervno podržali. NJima je, čini se, najvažnije da se okrnji Republika Srpska, a to što bi BiH na taj način dobila izlaz na otvoreno more - samo je izgovor.
Poznavaoci političkih prilika na ovim prostorima tvrde da je ovaj sporazum o granici toliko loš da je teško povjerovati da će ga dvije zemlje ratifikovati u skorije vrijeme.
U Hrvatskoj se spore oko toga da li je za njegovu ratifikaciju potrebna prosta ili dvotrećinska većina u hrvatskom Saboru. Osim toga, mnogi još ne mogu da se pomire sa činjenicom da bi, prema tom sporazumu, Hrvatska izgubila makar djelić svoje teritorije, iako na drugoj strani dobija čak deset puta više.
Kako će se i kada riješiti ovaj međudržavni granični spor još niko pouzdano ne zna. Izvjesno je samo da su Hrvati u ovu priču već uključili i Evropsku komisiju od koje, kao buduća članica EU, očekuje veliku pomoć u rješavanju ovog međudržavnog graničnog spora.
U Briselu su na nivou ministara inostranih poslova za 19. septembar ove godine već najavljeni prvi trilateralni razgovori, između ostalog, i o granicama. Do tada bi i jedna i druga strana morale da pripreme svoje argumente da bi ovaj međudržavni granični spor bio riješen na obostrano zadovoljstvo.
Nije jasno kakav je smisao tih razgovora, s obzirom na to da su u Hrvatskoj već odlučili da taj sporazum u neizmijenjenom obliku pošalju u Sabor na ratifikaciju. Neki analitičari u Republici Srpskoj vjeruju da je namjera da evropska administracija u Briselu izvrši dodatni pritisak na predstavnike BiH - da bi i oni pristali na ponuđena rješenja.
„Na tim razgovorima u Briselu ministri inostranih poslova BiH i Hrvatske razgovaraće sa predstavnicima Evropske komisije - da bi pronašli modalitet za rješavanje svih bilateralnih pitanja koja BiH i Hrvatska do sada nisu riješile s obzirom na to da Hrvatska ulazi u Evropsku uniju.
Ako se ta pitanja ne riješe sada - kasnije se nema šta razgovarati sa Hrvatskom, već će se o tome odlučivati u Briselu. Cilj tih razgovora jeste, dakle, da se postigne dogovor o tome kako će se u budućnosti rješavati sva otvorena pitanja između dvije države“, rekla je za Srnu zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić - Babić.
Sporazum o granici BiH i Hrvatske, koji su u junu 1999. godine u Sarajevu potpisali Tuđman i Izetbegović, još nije ratifikovala ni jedna država i on nema nikakvu pravnu snagu.
Ni Hrvati ga nisu prihvatili, jer bi po tom sporazumu izgubili četiri hiljade kvadratnih metara teritorije na južnom dijelu Jadranskog mora, koliko zauzimaju ostrva Veliki i Mali Školj i vrh poluostrva Klek...
Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, u skorašnjem razgovoru sa hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem u Dubrovniku pristao je na taj sporazum o granici sa Hrvatskom koji je sa Tuđmanom potpisao njegov otac, jer bi na taj način Federacija BiH dobila još malo Jadranskog mora.
Baš briga Iztebegovića što bi u tom slučaju Republika Srpska ostala čak bez 40 hektara najplodnijih oranica uz rijeku Unu.
Ekspert za geodeziju, univerzitetski profesor Vladimir Lukić tvrdi da je oduvijek granica između BiH i Hrvatske išla sredinom rijeke Une. Tu je i avnojska i dejtonska granica dvije države. Zbog toga je Lukić zaprijetio i krivičnom prijavom protiv onih koji u BiH prihvate drugačije rješenje.
Granica između BiH i Hrvatske duga je više od 1.000 kilometara. Samo na području Kostajnice i sjeverozapadnog dijela Republike Srpske sporna je čak na 19 mjesta, jer granična linija prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une.
Najteža situacija svakako je u Kostajnici, gdje je ta nova granična linija na desnoj obali rijeke Une u dužini većoj od četiri kilometra presjekla grad i imanja njegovih stanovnika.
Hrvatski policajci hapsili su mještane Kostajnice samo zato što su „ilegalno“ prešli takozvanu međudržavnu granicu u svojoj njivi. Osim toga, stanovnici opštine Kostajnica više ne mogu ni na kupanje na Unu iako ona protiče pored njihovih oranica, koje ne mogu slobodno ni da obrađuju!?
(Srna)
