Stručnjaci iz oblasti poljoprivrede smatraju da ne bi trebalo dozvoliti da u BiH dođe do širenja nove vrste američke genetski modifikovane šljive.
"Naš stav je da ne idemo na genetski modifikovanu hranu, odnosno stvaranje ovakvih sorti, jer u BiH postoje izuzetno dobre i kvalitetne sorte šljive", rekao je Srni Mirko Kulina, docent na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu.
Napominjući da je tendencija u BiH - proizvodnja organskog voća i povrća, Kulina je istakao da postoje dobre mogućnosti i perspektiva za stvaranje novih sorti normalnim, regularnim putem koje su tolerantne na "šarku" šljive.
Dekan Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu Vesna Milić potvrdila je Srni da su eksperti za genetsko poboljšanje osobina voća u Apalačijan centru za istraživanje voća pri američkom Ministarstvu poljoprivrede nedavno boravili na ovom fakultetu kako bi prezentovali novu vrstu šljive koja je otporna na virus "šarke", a koja je nazvana "medeno slatka šljiva".
"Nas je zanimalo šta američki naučinici nude i do kakvih sorti su došli, ali na brojna pitanja kao što je – koliko su bezbjedni genetski modifikovani organizmi /GMO/ kad je riječ o svježoj ili prerađenoj hrani i koliko traje provjera GMO, nisu imali konkretne odgovore“, upozorava Milićeva.
Navodeći da genetski modifikovanih organizama, vjerovatno, nema ni u Republici Srpskoj,ni u BiH, Milićeva je napomenula da se može koristiti samo ono što je provjereno da ne ugrožava zdravlje čovjeka.
"To je stav većine stručnjaka koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. I ja, kao i većina stručnjaka iz ove branše, skeptični smo kada je u pitanju genetski modifikovana hrana“, rekla je ona.
Docent na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu Fuad Gaši rekao je, međutim, da su kolege iz Amerike došle u BiH da prezentuju naučna dostignuća, odnosno koji pristupi postoje u genetskom inžinjeringu kako bi se postigla otpornost na bolest, a ne komercijalna dostignuća.
"Ono što su oni prezentovali jedna je mogućnost da se stvaraju otpornosti na viruse kod voćaka upotrebom genetičkog inžinjeringa. Da li se to isto može postići i sa klasičnim oplemenjivanjem? Vjerovatno, samo bi malo duže trajalo“, rekao je Gaši Srni.
Prema njegovim riječima, GMO je samo brži mehanizam da se rade neke stvari koje se mogu uraditi i tradicionalnim oplemenjivačkim metoda.
On je rekao da stručnjaci sa poljoprivrednih fakulteta u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu rade na projektu kako bi od autohtonih sorti, odnosno autohtonih populacija, kao što je šljiva „požegača“, proizveli sortu koja bi posjedovala veći nivo rezistentnosti na "šarku“.
"Koristimo molekularne markere kao alat za ispitivanje tih populacija. Ti markeri nisu vezani za genetsko inžinjerstvo, ne dolazi do unosa gena iz druge jedinke u genom šljive, već su jednostavno alat koji se danas koristi u modernom oplemenjivanju", objasnio je Gaši.
On ističe da su sva istraživanja senzorne prirode i da bi stvaranje neke varijante "požegače" na virus "šarke" bilo jako poželjno u komercijalnom smislu, jer ta sorta posjeduje visokokvalitetne senzorne odlike.
Navodeći da su ta istraživanja počela prije rata, Gaši je rekao da je ovaj posao još u začetku, te da nisu naišli na razumijevanje institucija kada je u pitanju novac, zbog čega će sredstva zatražiti preko EU fondova.
Direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sejad Mačkić rekao je ranije da je za novu vrstu američke genetski modifikovane šljive pod nazivom "medeno slatka šljiva" potrebno odobrenje za izlazak na tržište EU, a do dobijanja odobrenja može da prođe i deset godina.
Osobine nove vrste šljive genetski su poboljšane u Apalačijan centru za istraživanje voća Ministarstva poljoprivrede SAD, čiji su predstavnici nedavno boravili u BiH.
(Srna)
