Lagumdžija dočekuje Hilari Klinton

To je saopšteno iz Ministarstva inostranih poslova BiH.

Klintonova će u BiH boraviti u ponedjeljak i utorak, 29. i 30. oktobra, a tokom posjete će joj se pridružiti i visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton.

Tokom posjete BiH, Klintonova i Eštonova će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH, visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom i specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da se od predstojeće posjete američkog državnog sekretara Hilari Klinton i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton očekuje podrška daljem procesu razvoja dejtonske strukture u BiH.

"To, ovako, zvuči dosta prihvatljivo i primamljivo, ali je činjenica da su dejtonsku strukturu na silu mijenjali visoki predstavnici i da su, upravo, podršku takvom nasilju dali i raniji predstavnici vlasti i Amerike i Evrope, te da je u tom pogledu, možda, došlo vrijeme da se vidi šta se ovdje podržava i na koji način", rekao je Dodik za Srnu.

On je konstatovao da je očigledno da su te nasilne izmjene Dejtona, posebno one koje je proveo bivši visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun, napravile blokade koje se ne mogu otkloniti ni do dan danas.

"Tu je, recimo, problem imovine, za šta visoki predstavnik nije ni bio nadležan i, evo, mi imamo blokadu oko imovine već pet-šest godina i nakon njega (Ešdauna)", podsjetio je Dodik.

Dodik je rekao da je, u svakom slučaju, posjeta Hilari Klinton i Ketrin Ešton dobrodošla da upoznaju situaciju u BiH. 

Prema njegovim riječima, BiH već godinama i decenijama, a ne samo mjesecima, pokazuje nesposobnost za funkcionisanje.

"To je nešto što je zajedničko svih prethodnih godina, i to nije problem nijedne političke strukture u BiH - to postaje i problem međunarodne zajednice", rekao je Dodik.

On je naglasio da međunarodna zajednica ne želi da vidi da je u BiH nemoguće napraviti zajedničku strukturu za funcionisanje na pitanjima koja bi trebalo da obezbijede ono što je dejtonska suština BiH.

"To je njen teritorijalni integritet i međunarodni karakter, protiv čega mi u Republici Srpskoj nemamo nikakav problem, ali imamo problem zato što se kroz ta pitanja želi dovršiti centralizacija, što se ignoriše ustavni poredak od strane, recimo, nekih predstavnika EU koji uporno pokušavaju da nametnu neka pitanja na centralnom nivou i naravno da nije problem naše prilagođavanje i učenje u okviru BiH", rekao je Dodik.

On je istakao da najveći problem dosadašnjeg funkcionisanja BiH predstavlja problem zahtjeva koji dolaze sa strane i koji su, u suštini, neka vrsta eksperimenta. 

"To je neka vrsta eksperimenta, vanustavnog i vandejtonskog, koji se provodio kroz niz projekata, koje je vršila ili određivala i sama EU i neki drugi međunarodni činioci", rekao je Dodik.

Politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić rekao je Srni da predstojeća posjeta BiH američkog državnog sekretara Hilari Klinton i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton ima za cilj unapređenje svih pregovora i postizanje jasnog napretka BiH na putu evropskih inegracija.

Kesić je istakao da je dodatni faktor taj što je BiH pred vratima članstva i u Nato, pa je cilj da se političari u BiH ohrabre u donošenju odluka u vezi sa EU i ulaskom u Nato.

On je istakao da su za Srbiju ciljevi posjete vrlo jasno definisani – prvenstveno da se nagradi vlast u Beogradu i Prištini zbog toga što su prije nekoliko dana u Briselu sastali predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i samoproglašenog Kosova Hašim Tači.

"Cilj je da se ukaže da će nailaziti na podršku ako idu tim putem, ali to je i neka vrsta pretnje koja pokazuje da, ako se tim putem ne krene, onda više neće biti takvih kontakata", istakao je Kesić.

Kao drugi cilj posjete Kesić navodi da se Beograd i Priština ohrabre da što prije nastave sa pregovorima, a treći da se sagovornici, a naročito Beograd, "pritisnu" da primijene ono što je već dogovoreno – prvenstveno oko kontrolisanja administrativnih prelaza.

Četvrti cilj je da se stvori percepcija u javnosti da SAD ima jedinstven stav sa EU i da nema nesaglasnosti i otvorenih pitanja u vezi sa Kosovom i Metohijom.

"Najvažnije je da se pokaže jedinstven stav po pitanju zahtjeva EU da se mora integrisati sjeverni dio Kosova pod autoritetom institucija Prištine", rekao je Kesić.

On je pojasnio da su ti ciljevi vrlo jasno definisani u kontekstu politike uslovljavanja prema Beogradu, koja je trajala više godina.

"Ovakve vrste posete predstavljaju samo još jedan korak i pritisak da Beograd prestane da `ometa` nezavisnost Kosova i da prihvati, kako to oni nazivaju `realnost da je Kosovo nezavisno`", rekao je Kesić.

On je istakao da je put Srbije u velikoj mjeri izabrala prethodna vlast.

Kesić je istakao da posjeta Klintonove BiH nema predizbornu pozadinu, jer Balkan više nije bitno pitanje za spoljnu i unutrašnju politiku SAD, odnosno nije faktor za izbore u toj zemlji.

"Poseta govori i o tome da se Klintonova u velikoj meri već povukla sa mesta državnog sekretara SAD, kao što je i najavljivala, zbog čega ima više prostora i može da napravi ovakav put za vreme izbora u SAD", rekao je Kesić i dodao da svi oni koji ozbiljnije prate izbornu kampanju u SAD ne obraćaju pažnju prema Balkanu.

"Da je odabrala da ide na mesta od većeg značaja za američku spoljnu politiku, postojao bi rizik da napravi neku grešku.

Zato je odabrala posjetu Balkanu da se pokaže saradnja sa EU i mali je rizik da se desi bilo šta što bi bilo štetno po kampanju Baraka Obame za predsjednika SAD", rekao je Kesić.

Politički analitičar iz Vašingtona Stiven Mejer izjavio je Srni da američki državni sekretar Hilari Klinton posjetom Balkanu namjerava da postigne dva cilja, da uvjeri lidere i stanovnike regiona da ih Sjedinjene Države nisu zaboravile i da ih i podsjeti da je Amerika i dalje glavna svjetska sila.

Mejer je istakao da, ipak, Balkan zauzima veoma mali dio američkog diplomatskog i političkog razmišljanja, jer je pažnja Sjedinjenih Država usmjerena na drugu stranu, na Bliski istok, Kinu, Rusiju i druge. 

"Sigurno je da nekoliko balkanskih pitanja i dalje aktuelno u zvaničnom Vašingtonu, a posebno Kosovo, budućnost BiH i inertna težnja da zemlje regiona uđu u sastav NATO-a i EU. Međutim, ove teme nisu ni blizu vrha na američkom dnevnom redu", istakao je Mejer. 

On je naglasio da američki državni sekretar želi da podsjeti lidere i stanovnike Balkana da su SAD i dalje glavna svjetska sila i da je u najboljem interesu regiona da to ne zaboravi, i da lideri rade što im je i rečeno. 

"Konačno, Amerika smatra da Vašington zna najbolje i balkanski političari koji žele da uspiju pratiće njihovo vođstvo. Isto tako, njena posjeta regionu je način da nagradi one lidere koji su bili najvjerniji u praćenju američkog vođstva - neka vrsta tapšanja po glavi jer su bili dobri, umiljati američki psi", naglasio je Mejer.

U okviru balkanske turneje, Eštonova i Klintonova boraviće naredne sedmice u Sarajevu, kao i u Beogradu i Prištini.

(Srna/MONDO)