Malteški sudija Karmel Ađijus "oštro" se ogradio od presude Apelacionog vijeća Haškog tribunala
Malteški sudija Karmel Ađijus "oštro" se ogradio od presude Apelacionog vijeća Haškog tribunala koje je oslobodilo hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača komandne odgovornosti za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. godine.
U izdvojenom mišljenju, koje je u pisanoj formi dodato presudi kojom su oslobođeni i iz zatvora pušteni Gotovina i Markač, sudija Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i član Žalbenog vijeća Karmel Ađijus naglasio je "oštro neslaganje" sa gotovo svim zaključcima koje je u žalbenoj presudi donijela većina.
On je naveo da se "ograđuje" od odluke o oslobađanju i, zajedno sa italijanskim kolegom Faustom Pokarom, izrazio zabrinutost zbog načina na koji su njegove kolege sudije vodile žalbeni postupak, piše "Malta tudej".
Dok je italijanski sudija Fausto Pokar naglasio da se fundamentalno ne slaže sa presudom, "koja je suprotna svakom osjećaju za pravdu", odvojeno mišljenje sudije Ađijusa bilo je u jednakoj mjeri kritično, a išlo je i do takvih granica da se sudija zapitao da li je uopšte dalji položaj njegovih kolega na funkcijama "održiv" po oslobađajućoj odluci.
"Većina, koja, za razliku od Sudskog vijeća, nije imala priliku da sasluša sve dokaze, jednostavno odbacuje razmatranja i procjene Sudskog vijeća na način koji smatram neuobičajenim i neprihvatljivim", rekao je Ađijus, te dodao da se stiče utisak da su sudije Teodor Meron (SAD), Patrik Robinson (Jamajka) i Mehmet Gunej (Turska) "izgubili iz vida" suštinsko pitanje žalbenog postupka, te da je "većina", kako se čini, zauzela "pretjerano sužen i uskogrud stav".
On je naglasio da se ne slaže skoro ni sa jednim od zaključaka do kojih je došla većina u apelacionoj presudi. Ađijus se ne slaže ni sa pristupom kolega žalbenom postupku i ograđuje se od takvog pristupa.
"Osim što je bio potpuno neopravdan, pristup većine predstavlja i otklon od pravne filozofije Tribunala, koji se ničim ne može opravdati, a ta filozofija podrazumijeva da se nalazi dokaznog postupka nijednog Sudskog vijeća ne mogu olako narušavati", izričit je Ađijus.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala u petak, 16. novembra, oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača komandne odgovornosti za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. godine i poništilo prvostepenu presudu kojom je Gotovina bio osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora.
U agresiji hrvatskih oružanih snaga na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana "Oluja", sa vjekovnih ognjišta protjerano je oko 230.000 krajiških Srba. Prema evidenciji "Veritasa", u vojnoj akciji i poslije nje, poginulo je i nestalo 1.922 Srba, od kojih su 1.192 bili civili, a oko polovine je bilo starije od 60 godina.
TOKOM "OLUJE" PRIJAVLJENO UKUPNO 6.390 KRIVIČNIH DJELA
Državno tužilaštvo Hrvatske primilo je tokom 1995. godine ukupno 6.390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba, među kojima i protiv 439 pripadnika oružanih snaga, za krivična đela počinjena za vrijeme i neposredno nakon "Oluje".
Prema evidenciji ovog tužilaštva, uglavnom su to krivična đela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje bezbjednosti, ubistva i u manjem broju za ratne zločine.
Zbog krivičnog djela ratnog zločina podnesene su tri krivične prijave protiv ukupno 10 osoba. Od 3.728 procesuiranih počinilaca, protiv 395 je postupak pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga.
Hrvatsko državno tužilaštvo u svojoj evidenciji ima 2.262 prijave za krivična djela čiji počinioci nisu otkriveni. Među njima su i prijave za 24 ratna zločina u kojima počinioci još nisu otkriveni i za njima se traga.
(Srna/MONDO)
