Nasilnici nad ženama, siledžije i zlostavljači djece dopunjenim Krivičnim zakonom (KZ) RS biće osuđivani na strožije zatvorske kazne.
Izmjenama i dopunama KZ RS, koje je utvrdila Vlada RS na posljednjoj sjednici, za nasilnike u porodici predviđene su veće zatvorske kazne i do pet godina robije.
Ovo se posebno odnosi ako nasilnik tokom izvršenja krivičnog djela koristi oružje, opasno oruđe ili neko drugo sredstvo kojim može fizički teško povrijediti ili narušiti zdravlje žrtve, prenose "Nezaavisne novine".
U "novom" KZ RS drastično su povećane i kazne siledžijama koje svoj napad okončaju ubistvom.
Tako će umjesto dosadašnjih minimalnih pet godina zatvora, u narednom periodu ovakvi monstrumi biti kažnjeni s minimalno 10 godina robije.
Gorana Zlatković, ministar pravde RS, obrazlažujući nove odredbe zakona, objašnjava da je kod izrade novih rješenja u ovom zakonu prihvaćena i inicijativa Ombudsmana za djecu RS za pooštravanje sankcija za izvršioce krivičnih djela koja se odnose na zlostavljanje djece.
Novčane kazne ili zatvor od tri mjeseca do tri godine predviđene su za osobe koje primjenom nasilja, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožavaju mir, tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana svoje porodice ili porodične zajednice.
Izmjenama i dopunama uvršteni su i novi članovi poput onih da učiniocu krivičnog djela nasilja u porodici sud može za određeno vrijeme zabraniti približavanje oštećenom, zatim izreći obavezan psihosocijalni tretman, te udaljenje iz porodičnog domaćinstva.
I dok je policija u BiH, odnosno RS, svakodnevno zatrpana pozivima unesrećenih žena i djece, stručnjaci sa druge strane smatraju da adekvatnih kazni za one koji nanesu zlo porodici i djeci nema, te da ih nikad neće biti.
Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, tvrdi da nijedna kazna nije dovoljna za počinioca, jer je uništio dječiji život.
Ako se na ovo još izrekne kazna od tek godinu ili dvije dana zatvora, onda je to, kako smatra Grahovčeva, novo nasilje nad djetetom.
Iako je zakonodavac dao mogućnost izricanja i težih kazni do 15 godina robije, još se, prema ocjeni ombudsmana za djecu RS, one maksimalne teško izriču u sudovima u RS, premda, kako priznaje Grahovčeva, ima pozitivnih pomaka.
"Najnovijim izmjenama i dopunama zakona propisane kazne su pooštrene, ali još ne dovoljno. I dalje je problem što je minimalna kazna tako mala i iznosi tek tri godine, tako da bi nove izmjene zakona morale ići u pravcu povećanja minimalne kazne za ova krivična djela", dodaje Grahovčeva.
(MONDO)
