„Moramo da se pobrinemo da se vrati ime srpskog jezika u Ustav RS, a tako i u Federaciji BiH“, kaže akademik Slobodan Remetić.
Direktor Instituta za srpski jezik i književnost pri Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) akademik Slobodan Remetić rekao je da je srpski jezik ugrožen nasrtajem drugih na srpsku baštinu, te da treba vratiti ime srpskog jezika u Ustav Republike Srpske.
"Mi sada moramo da se postaramo da se institucionalno, političkim putem i naučnim argumentima vrati ime srpskog jezika u Ustav Republike Srpske, a tako i u Federaciji BiH", rekao je Remetić Srni u Beogradu, gdje je u ime ANURS-a prisustvovao sjednici Odbora za standardizaciju srpskog jezika u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.
On je ocijenio da u ovom pitanju međunarodna zajednica ne ide na ruku svojim duplim aršinima i da su amandanom u Ustav Republike Srpske uvedeni "jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda".
Navodeći da lingvistički inženjering i politika posljednjih decenija i godina promovišu neke nove takozvane jezike, Remetić je ocijenio da, gledano lingvistički i mjereno aršinima struke i nauke, na prostoru između Bugarske, Makedonije i Slovenije postoji jedan književni jezik.
"To je taj jezik koji je Vuk Karadžić reformisao za potrebe svog naroda sa izvjesnim nijansama i odlikama lokalnih sredina. Međutim, u Dejtonu je promovisana trojezičnost, a kasnije je, `zakonom u topuzu`, promovisan i crnogorski jezik", rekao je Remetić.
On je naglasio da su Srbi "sticajem okolnosti poslije stogodišnjeg pitonskog zagrljaja drugih, konačno ostali sami".
"Jezik koji je Vuk Stefanović Karadžić za potrebe srpskog naroda i kulture reformisao polovinom 19. vijeka, postao je zajednički jezik nekih drugih naroda", istakao je Remetić.
On je naglasio da su u početku i u Zagrebu priznavali da je Vuk Karadžić "zagrebački Ciceron", da je najbolji pisac na ovom jeziku, a kasnije je politika učinila svoje i došlo je do svih raskola.
"Voljom drugih mi smo ostali konačno sami i konačno smo dobili odriješene ruke da možemo da povedemo organizovanu brigu o svome jeziku, jer kada ste sa nekim u savezu i imate koalicione partnere, onda niste samostalni da radite to što želite", rekao je Remetić.
On je istakao da je u ova burna vremena potrebna standardizacija srpskog jezika, napominjući da ljudi pomalo griješe, jer standardni književni jezik u suštini nije maternji jezik.
"Književni jezik je stvar konvencije, jer se na primjer dekretima uvode jezici, kao što je Amerika uvela engleski", rekao je Remetić.
(Srna)
