Procjena je da Orićevo svjedočenje ne bi bilo relevantno, jer su sudije informacije dobile iz drugih izvora.
Haški tribunal odbio je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, optuženog za genocid u Srebrenici, da nekadašnjeg komandanta Armije BiH u tom gradu Nasera Orića obaveže da svjedoči na suđenju Karadžiću.
U danas objavljenoj odluci, raspravno vijeće predsjedavajćeg Ogon Kvona naznačilo je da Orićevo svjedočenje, iako relevantno, ne bi bilo od velike materijalne pomoći budući da su sudije iz drugih izvora već dobile dovoljno informacija o temama o kojima je Karadžić želio da ispituje Orića.
U obrazloženju odluke, vijeće je naglasilo i da Orić nije bio u Srebrenici u vrijeme ofanzive VRS na enklavu u julu 1995.
Orićevo svjedočenje, po Karadžićevom zahtjevu, značajno je za odbranu zbog centralne uloge koju je kao komandant 28. divizije ABiH igrao u vojnim aktivnostima u Srebrenici, 1992-95.
U zahtjevu da Tribunal posebnim nalogom (subpoena) obaveže Orića da svjedoči, Karadžić, koji se brani sam, precizirao je Orić može posvjedočiti da "ABiH nikada nije demilitarizovala Srebrenicu, kao što je zahtijevao sporazum sa UN i da su, pošto je Srebrenica postala 'zaštićena zona' UN, njegove jedinice posjedovale i dopremale teško i pješadijsko oružje, skrivajući ga od Unprofora".
Odbrana je Orića namjeravala da ispituje i o "velikoj količini" oružja i municije prokrijumčarene u Srebrenicu početkom 1995. helikopterom iz okoline Žepe.
Napadi iz Srebrenice na srpska sela 1992-95, uključujući i one neposredno prije ofanzive Vojske Republike Srpske na grad u julu 1995, takođe su, po odbrani, moguća tema Orićevog svjedočenja.
Karadžić je želio da Orić potvrdi i da je veliki dio humanitarne pomoći dostavljene za civile u Srebrenici uzimao za svoju vojsku.
Haški tribunal je 2008. oslobodio Orića krivice za zločina nad Srbima u Srebrenici i okolini, usvojivši njegovu žalbu na prvostepenu presudu kojom je bio osuđen na dvije godine zatvora.
U nastavku suđenja svjedok odbrane Slavko Kralj izjavio je danas da, suprotno tvrdnjama tužilaca, Vojska Republike Srpske 1995. nije zaustavljala konvoje sa humanitarnom pomoći civilima u Srebrenici.
Tadašnji predsjednik RS, Karadžić (67) optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima nakon što je VRS, 11. jula 1995, zauzela tu zonu pod zaštitom UN.
Vlasti i vojska RS, na čelu s Karadžićem, po optužnici su smišljeno koristili uskraćivanje humanitarne pomoći stanovništvu Srebrenice i drugih enklava u istočnoj Bosni, kao i Sarajeva, kao sredstvo za ostvarivanje političkih i vojnih ciljeva na štetu bosanskih Muslimana.
(Beta)