Najnoviji slučaj zlostavljanja djevojčice u Banjaluci otvorio pitanje da li je dovoljno učinjeno da se djeca zaštite od raznih oblika nasilja.
Najnoviji slučaj zlostavljanja djevojčice u Banjaluci ponovo je otvorio pitanje da li je dovoljno učinjeno da se djeca zaštite od raznih oblika nasilja i zlostavljanja, posebno seksualnog, kao najgoreg oblika demonstracije moći i iskorištavanja djeteta za zadovoljenje seksualnih potreba odraslih, izjavila je Srni ombudsman za djecu Nada Grahovac.
Grahovčeva je istakla da je svako nasilje nad djetetom trauma sa teškim i trajnim posljedicama na razvoj i odrastanje djeteta, a najteži oblik nasilja nad djetetom je seksualno nasilje i zlostavljanje, najgori vid demonstracije moći, kojim počinilac koristi svoju moć, emocionalnu i ekonomsku, kao i autoritet i zloupotrebljava dijete da bi zadovoljio svoje seksualne potrebe.
"Niko nema pravo da dijete drži zarobljeno u njegovoj patnji, poniženju i u strahu da je samo krivo što je zlostavljano. Niko nema pravo da mu uništava život i da ga iskorištava za zadovoljenje svojih potreba. Odgovornost je na počiniocu, za kojeg ni jedna kazna nije dovoljna za patnju kroz koju dijete prolazi, ali odgovornost je i na institucijama, da reaguju odmah, kada na bilo koji način imaju saznanja o nasilju nad djetetom", navela je Grahovčeva.
Povodom najnovijeg slučaja zlostavljanja djevojčice u Banjaluci, Ombudsman za djecu uputila je Ministarstvu pravde Srpske Preporuke za izmjenu Krivičnog zakona.
Imajući u vidu svu težinu ovih djela i posebno njihove posljedice na razvoj i odrastanje djeteta, kao i traume koje ostaju za cijeli život, Ombudsman za djecu predlaže izmjene i dopune Krivičnog zakona koje će, prije svega, pooštriti sankcije protiv počinilaca ovih djela, koje treba da budu, koliko je to moguće, adekvatne težini počinjenog djela i da djeluje preventivno.
"Takođe, potrebno je povećati dobnu granicu na dobrovoljni pristanak na polni odnos... Prema važećem Krivičnom zakonu, za počinioca nema krivične odgovornosti kada dijete koje napuni 14 godina života kaže da je u odnosu bilo dobrovoljno. Dijete sa 14 godina života, po mišljenju stručnjaka koji se brinu, prije svega, o zdravlju djeteta, se još nalazi u razvojnoj fazi, posebno emocionalnoj, i u tom periodu dodatno je osjetljivo i ranjivo i nije u mogućnosti shvatiti ozbiljnost i sve posljedice svojih odluka.
Sve je to razlog više da dijete treba dodatnu zaštitu od onih koji njime manipulišu ili ga zloupotrebljavaju i iskorištavaju, što ukazuje na potrebu da se postojeća dobna granica od 14 godina za dobrovoljni pristanak na polni odnos poveća", navodi se u Preporukama.
Ombudsman za djecu smatra da je potrebno Zakonom utvrditi i dodatne mjere prema počiniocima ovih djela poslije izdržane kazne - liječenja-psihosocijalni tretman i zabrana obavljanja bilo koje djelatnosti i angažovanja po bilo kom osnovu kojim se dovode u vezu sa djecom.
U Preporukama je navedeno i da se zastara za krivična djela počinjena na štetu djeteta računa od punoljetstva djeteta, kada dijete shvati svu težinu i posljedice učinjenog djela, te uspostaviti registar - bazu počinilaca svih krivičnih djela na štetu djeteta, kao jednu od mjera koja može doprinijeti boljoj zaštiti djece od lica koja su već počinila ova krivična djela.
(Srna)
