Dodik svjedočio na suđenju Karadžiću

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas pred Haškim sudom da nije bilo "udruženog zločinačkog poduhvata" za koji se tereti nekadašnji predsjednik Srpske Radovan Karadžić, a za haški sud i tužilaštvo rekao je da optužuju samo Srbe.

Tužilac Alen Tiger je u unakrsnom ispitivanju na ovu Dodikovu konstataciju uzvratio da "to nije pozicija suda i tužilaštva".

Dodik je naveo da je Karadžić tražio da se konflikt u BiH mirno riješi i ponovio raniju izjavu o Karadžiću kao nespornom lideru SDS-a u smislu odgovornosti vlasti.

Tiger je Dodiku predočio izjavu koju je ranije dao tužilaštvu i njegov iskaz na suđenju Radislavu Brđaninu, 2003. godine. Dodik je rekao da je pomenuta izjava neautorizovana i da je on nije potpisao, ali da stoji iza svake riječi koju je izgvorio na suđenju Brđaninu.

On je naglasio da tužilac insistira na izjavama koje on nije autorizovao, dodavši da osjeća da mu tužilac "nešto pokušava da podvali".

Tužilac je citirao i izjavu u kojoj je Dodik okrivio SDS za zločine u BiH, na što je on odgovorio da su "sve tri strane činile zločine" i da su za to "krive kabadahije na svim stranama".

Na tvrdnju tužioca da je SDS postavljao svoje ljude u medijima, policiji i drugim strukturama, Dodik je rekao da je "SDS bila vladajuća partija i da je normalno da postavlja svoje ljude".

Tužilac Alen Tiger unakrsno ispitivanje započeo je konstatacijom da se Dodik, uoči svjedočenja, uz dozvolu obezbjeđenja, pozdravio i poljubio sa Karadžićem.

Predsjednik Srpske istakao je pred Haškim tribunalom da je Skupština srpskog naroda u oktobru 1991. godine bila višestranačka i da je za cilj imala legitimnu zaštitu Srba, te da nisu bili predviđeni nikakvi sukobi sa drugima.

Dodik je istakao da u parlamentu nikada nije usvojen dokument koji se zalagao za nasilje nad drugim narodima i manjinama.

Dodik je napomenuo da u arhivi ima sve skupštinske odluke tog vremena i da su one dostupne svima.

Prema njegovom svjedočenju, u Narodnoj skupštini Republike Srpske postojala je potpuna sloboda govora - svi su mogli da kažu šta žele i šta misle, a je to pravo koristio i on kao opozicionar.

"Skupština je, može se reći, bila u stalnom zasjedanju. Održavana je u mnogim mjestima Srpske - na Palama,u Banjaluci, Prijedoru... Bilo je i esktremnijih stavova ponekad i suprostavljenih, ali kompromis je uvijek bio postignut", napomenuo je Dodik.

Dodik je naveo da nikada nije čuo od Karadžića ili bilo kog drugog srpskog funkcionera bilo šta što odgovara kvalifikacijama iz optužnice, te da je srpska strana prihvatala pregovore i podržala Kutiljerov plan o tri konstitutivne jedinice.

Dodik je kao krivca za prijeratno narušavanje nacionalnog balansa u BiH naveo SDA i Aliju Izetbegovića, za koga je rekao da je pisac "Islamske deklaracije" i da se zalagao za uvođenje šerijatskih zakona čim muslimani budu većina u BiH.

"HDZ BiH je u to doba prvenstveno podržavo nezavisnost Hrvatske - i to je bio primarni cilj, a onda su formirali Hrvatski zajednicu Herceg-Bosnu koju su željeli da pripoje Hrvatskoj. To je i dovelo do dvoipogodišnjeg rata Hrvata i muslimana u BiH", naveo je Dodik.

Dodik je istakao da Srbi u BiH ne bi prihvatili unitarnu BiH po principu "jedan - čovjek jedan glas" ni da je to prihvatio SDS ili Karadžić.

On je potvrdio da je za promjenu Ustava tadašnje Socijalističke Republike BiH bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što zagovornici nezavisnosti nisu imali, pa su srušili Ustav i odbili uvođenje Doma naroda, koji su zagovarali poslanici SDS i još neke stranke, a koji je trebao da zaštiti prava svakog naroda.

"Izetbegović nije imao političku većinu, lažno se predstavljao kao predsjednik BiH i tražio međunarodnu pomoć. Formirali su Zelene beretke. Posljedica je bila ta da su prva ubistva u BiH - bila ubistva Srba od strane muslimana", rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske govorio je i o pristrasnoj ulozi visokih predstavnika koji su podržavali unitarnu BiH - smjenjivali su izabrane ljude, kažnjavali ih, donosili čak i zakone mada na to nisu imali nikakvo pravo.

"Za sve to pozivali su se na bonske odluke, mada u njima o takvim ingerencijama nema ni govora, istakao je Dodik i upozorio da su visoki predstavnici masovno kršili Dejton i prava Repiblike Srpske i Srba.

Karadžić se zahtjevom za svjedočenje obratio Miloradu Dodiku još u aprilu prošle godine, kada je zatražio da predsjednik Srpske izdvoji "sat do dva", kako bi se 11. juna sastao sa Karadžićevim pravnim savjetnikom Piterom Robinsonom.

Suđenje će biti nastavljeno sutra kada će Karadžić izvesti novog svjedoka svoje odbrane.

(MONDO/agencije)