Vještak odbrane Kosta Čavoški rekao je na suđenju Radovanu Karadžiću da je lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović prouzrokovao rat u BiH.
Vještak odbrane Kosta Čavoški rekao je na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da je lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović u februaru 1992. godine prouzrokovao rat u BiH odbijanjem Kutiljerovog plana za reorganizaciju BiH u tri nacionalna entiteta. Čavoški tvrdi da je Izetbegović odbio sporazum o ustavnom preuređenju BiH, koji je prethodno parafirao, nakon što ga je tadašnji ambasador SAD u Jugoslaviji Voren Cimerman upitao: "A zašto biste to morali da potpišete?"
"Odgovornost za rat u BiH pada na one koji su odbili Kutiljerovo plan, koji je bio pravedan", rekao je Čavoški.
Čavoški je pojasnio i da "tim planom nije bilo predviđeno nikakvo premještanje stanovništva... niti bilo kakvi nasilni obračuni, a kamoli genocid".
Prema njegovim riječima, tokom krize u BiH, Srbi su imali tri politike - očuvanje integriteta BiH u Jugoslaviji, a kada to nije bilo moguće, sporazum sa muslimanima da bi BiH ostala u "krnjoj Jugoslaviji". Oni su na kraju, radi "mirne Bosne", pristali i na nezavisnu BiH, uz uslov da, kao i drugi narodi, imaju svoju konstitutivnu, federalnu jedinicu.
Suprotstavljajući se nalazima eksperata Tužilaštva Roberta Donije i Patrika Traynora, za koje je rekao da su "sa simpatijama gledali na secesionističke snage u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH", Čavoški je ocijenio i da "nije bilo ustavnopravnog osnova da se Jugoslavija razbije".
On smatra da su vještaci Tužilaštva pogrešno interpretirali i ulogu JNA, "prikazujući da je ona branila isključivo srpske interese", iako je njena ustavna dužnost bila da brani teritorijalni integritet i suverenitet Jugoslavije.
"Smatrao sam da je trebalo upotrebiti JNA... i da je dužnost države da se brani i odbrani", naglasio je Čavoški.
Čavoški je rekao i da se protiv "protivustavnog čina secesije" nije mogao primijeniti "nikakav ustavni čin" i da su "Srbi imali legitimno pravo da se organizuju" i "silom se suprotstave razbijanju Jugoslavije".
On je slično odgovarao i kada su mu tužioci u unakrsnom ispitivanju predočavali da su nezakoniti bili akti kojima su Srbi u BiH, po uputstvu Karadžićeve Srpske demokratske stranke, stvorili "krizne štabove", a kojima su, prema optužnici, nasilno preuzimali vlast u opštinama u kojima su bili većina, ali i manjina.
Upitan o pomjeranju stanovništva koje su zagovarali Karadžićevi saradnici kao što je Nikola Koljević, Čavoški je sugerisao da je to dozvoljeno, ukoliko je dobrovoljno, "kad se pomjeraju granice".
Nakon što mu je tužilac, u vezi sa Kutiljerovim planom, citirao Karadžićeve riječi da neće potpisati ništa što bi "razdvojilo Srbe od Srba", svjedok je rekao da su sličan stav imale sve tri zaraćene strane.
Kredibilitet vještaka odbrane tužilac Alan Tiger nastojao je da ospori i navođenjem da je on bio član tima za odbranu Karadžića dok se on nalazio u bjekstvu.
Čavoški je to potvrdio, rekavši da mu je dokumente i spise od Karadžića dostavljao njegov brat Luka.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 15. aprila.
(Srna)