U nekim slučajevima bilo je prekomernog otvaranja vatre iz artiljerije zato što je "bilo teško kontrolisati" "neke starješine", kaže Stanislav Galić.
Svjedok odbrane je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Tribunalu u Hagu izjavio da je Vojska Republike Srpske 1992-94. godine samo odgovarala na napade Armije BiH iz Sarajeva, gađajući vojne, a ne civilne ciljeve.
Na pitanje Karadžića o "usputnim civilnim žrtvama" u Sarajevu, general Galić koji je tada bio komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) VRS, odgovorio je da su "u većini slučajeva bile srazmjerne ciljevima zbog kojih je vatra bila otvarana".
Pri uzvraćanju na vatru ABiH, kako je Galić rekao, "u nekim slučajevima bilo je prekomjernog otvaranja vatre iz artiljerije" zato što je "bilo teško kontrolisati" "neke starešine".
Svjedok je, međutim, postavio pitanje "ko je izazvao" civilne žrtve, sugerišući da je i ABiH napadala sopstveno stanovništvo.
Tribunal je 2006. generala Galića (70) pravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog terorisanja stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, za koje je optužen i Karadžić, ratni predsjednik RS i vrhovnih komandant njenih oružanih snaga.
Galić koji je u zatvoru od hapšenja 1999, na svedočenje je doveden iz Njemačke, gdje izdržava kaznu, te je rekao da je po zanimanju "zatvorenik u Frajburgu", a predstavio se kao "general-potpukovnik VRS i general-major Vojske Srbije u penziji".
Rekavši da je "ratovanje u Sarajevu za svakog borca i civila predstavljalo noćnu moru", Galić je tvrdio da se njegov korpus samo branio od napada ABiH iz Sarajeva. Cilj SRK bio je "odbrana većinske srpske teritorije i zaštita naroda, ne samo srpskog, nego svih na tom prostoru".
Pripadnici "14 brigada ABiH" u Sarajevu bili su "izmiješani s civilima" i zbog toga u gradu nije bilo isključivo "civilnih zona", rekao je Galić.
Uzvraćajući na napade iz grada, "željeli smo da gađamo cilj koji je dejstvovao na nas", rekao je svjedok, naglasivši da je naredio "da se civili i civilni objekti ne smiju uzimati za cilj", uz napomenu: "koliko je to u Sarajevu bilo moguće".
Galić je kazao i da je "problem bio izbor cilja, razlikovanje (vojnika od civila) i proporcionalnost" vatre. "Teško je bilo razlikovati borca od civila", zato što svi pripadnici ABiH nisu imali uniforme, čak ni oružje.
Poštovanje Ženevskih konvencija, snagama VRS oko Sarajeva naredili su, prema riječima svjedoka, Glavni štab i vrhovni komandant Karadžić.
Galić je rekao da je upozoravao ABiH da "ne koristi bolnice, škole, vrtiće...", ali "problem je bio kako uzvratiti na tu vatru, veliki problem bila je Koševska bolnica iz koje su minobacači djelovali... ABiH koristila je objekte Unprofora da se iza njih maskira", posvjedočio je Galić.
Ukoliko bi primijetio da je bilo civilnih žrtava, naređivao bi da njegove jedinice prekinu paljbu, rekao je svjedok.
Za vrijeme primirja, Galić tvrdi da je naređivao da njegovi vojnici ne odgovaraju na učestale provokacije ABiH: "Nismo uvijek 100 odsto uspevali da zaustavimo te odgovore i uzvraćanje vatre, ali u suštini smo uspijevali".
Svjedok je naznačio da je bilo teško kontrolisati "snajpersku... zapravo streljačku vatru", napomenuvši da SRK nije imao posebnu snajpersku jedinicu, već "nešto snajpera".
Vojni posmatrači UN koji su nadgledali upotrebu artiljerije SRK, po Galićevoj izjavi, nikada nisu uložili protest zbog njene zloupotrebe.
Proteste Unprofora iz Sarajeva - za koje je sugerisao da su djelimično mogli biti izazvani i vatrom ABiH po gradu - Galić kaže da je odmah provjeravao. Iz podređenih jedinica dobijao je odgovor da su uzvratile na napad ABiH ili da nisu otvarale artiljerijsku vatru.
ABiH je vatrom provocirala SRK uvijek kada bi u Sarajevu bili visoki inostrani zvaničnici, "samo da bi izavala reakciju i pokazala: 'Eto, kako nam stvaraju pakao u Sarajevu' ", rekao je Galić.
Ocijenivši da je "živeti i raditi u Sarajevu za svakog čovjeka bio veliki pakao", svjedok je kazao da su on i njegovi vojnici zbog toga pratili pregovore i nadali se mirovnom rješenju.
Kao jedno od rješenja koje se očekivalo naveo je "razmjenu teritorija - Sarajevo za Podrinje".
General Galić, svjedočenje će nastaviti sutra, pošto sudije saslušaju drugog svjedoka Karadžićeve odbrane, Ljubisava Simića.
Optužnica Karadžića (67) tereti i za genocid u Srebrenici; za progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje za taoce mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.
(Beta)