Predsjednik RS Milorad Dodik ponovio je da je Srpska opredijeljena za nastavak evropskog puta, da bi BiH što prije mogla da aplicira za članstvo u EU.
Dodik je, nakon sastanka sa šefom Delegacije EU u BiH Peterom Sorensenom u Banjaluci, izrazio očekivanje da će BiH do 1. oktobra riješiti pitanje "Sejdić i Finci“, jer bi onda mogla da aplicira za kandidatski status, što bitno mijenja njenu poziciju u odnosima sa EU.
On je podsjetio da na putu BiH prema EU stoji nekoliko važnih pitanja koje treba riješiti – provođenje odluke Suda u Strazburu u slučaju "Sejdić i Finci“, pitanje mehanizma koordinacije, te IPA fondovi koji nisu uslov, ali su važni za odnos Unije i BiH.
"Primarno je tu još pitanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji treba aktivirati, a koji je, takođe, vezan za političke odluke“, dodao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska na odluku iz Strazbura odgovara konstruktivno i o tome u Srpskoj postoji konsenzus, a data je mogućnost partnerima iz Federacije BiH da u svom dogovoru predlože model za Federaciju protiv kojeg Srpska neće imati ništa.
"Potrebno je da u FBiH, za postizanje tog modela, budu zainteresovani politički predstavnici i Bošnjaka i Hrvata“, pojasnio je Dodik.
Govoreći o mehanizmu koordinacije, Dodik je rekao da je Srpska sačinila određeni model koji je u skladu sa Ustavom, Dejtonskim sporazumom i nadležnostima na tom putu i sa evropskom praksom koja vlada u zemljama složenog političkog uređenja.
"Nije teško doći do toga ako se želi postići mehanizam koji uvažava ove dvije bazične pretpostavke za formiranje tog mehanizma“, istakao je Dodik.
On je rekao da je loše za sve u BiH izgubiti sredstva iz IPA fondova koja su podsticajna za razvoj određenih oblasti. "U tom pogledu treba uvažavati nadležnosti za evropska pitanja, a prije nekoliko mjeseci Evropska komisija je sačinila analizu koja govori da je više od 70 odsto nadležnosti na entitetima. Tako i distribucija tih sredstava treba da ide na tom nivou“, smatra Dodik.
Govoreći o ubrzavanju mehanizma za ukidanje bezviznog režima za građane zemalja Balkana, Dodik je rekao da su ove zemlje veoma vješte da krše propise, te da je, iako BiH nije ta koja je na nekoj "crnoj listi“ za kršenje odredaba o traženju azila, nemoguće donijeti odluku za neku zemlju pojedinačno.
"Treba vidjeti da se tranzit ljudi koji dolaze u EU preko BiH dramatično smanji, onemogući i da organi BiH pokažu Evropskoj komisiji i evropskim strukturama da čine napor da se azilanti i broj ljudi koji bi došli odavde smanji“, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, analize pokazuju da je glavni razlog za donošenje odluke o ubrzanom mehanizmu ukidanja bezviznog režima veliki broj azilanata iz Makedonije i Srbije.
Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen istakao je da je veoma bitno, u predizbornoj godini, naglasiti da EU i dalje čvrsto stoji uz ponudu da joj se BiH pridruži, ali da postoji domaći zadatak koji samo BiH može da uradi.
"U potpunosti razumijemo izazove sa kojima je BiH suočena u izvršenju odluke u predmetu ’Sejdić-Finci’. Međutim, želimo da vidimo uvjerljive napore BiH", rekao je Sorensen.
Govoreći o mehanizmu koordinacije, on je istakao da je saglasan sa Dodikovim stavovima, a to je da je priroda izazova, koji stoje pred dogovorom, takva da bi se rješenje moglo uskoro postići.
"Ponudio sam, ukoliko postoje neka nerazumijevanja ili prepreke, da se dođe do dogovora i vidimo da li možemo nešto da uradimo, ali to je dogovor koji se mora postići ovdje", istakao je Sorensen, koji je specijalni predstavnik EU u BiH.
On je pojasnio da BiH treba da obezbijedi EU sagovornika koji će moći da realizuje različite projekte i politike, a ne da se desi da na jednoj strani postoji jedan, a na drugoj strani drugi odgovor.
Sorensen je, govoreći o IPA fondovima, istakao da EU zemljama koje žele da joj se priključe stavlja na raspolaganje određena sredstva, te da se pri tome poštuju domaće strukture.
"Potrebno je osnovati strukture koje će pomoći da se smanji pritisak članstva u EU kada do toga dođe. Ukoliko to ne bude moguće je da sredstva nećemo trošiti u BiH već na nekom drugom mjestu, što će značiti manje novca za BiH“, naglasio je Sorensen.
Govoreći o mogućem ukidanju bezviznog režima, Sorensen je rekao da na današnjem sastanku nije bilo riječi o tom pitanju, te da bi radije o njemu pričao nakon što bude upoznat o odluci Evropskog parlamenta.
On je zahvalio Dodiku za današnji prijem, dodajući da je posjeta institucijama Republike Srpske dio prakse predstavnika EU i način njihovog rada.
Današnju delegaciju EU su, osim Sorensena, činili ambasador Velike Britanije u BiH Najdžel Kejsi, ambasador Italije u BiH Ruđero Korias, ambasador Mađarske u BiH Jožef Pandur, otpravnik poslova Ambasade Grčke u BiH Sotirios Demastikas, zamjenik šefa misije Ambasade Španije u BiH Luis Bueno i generalni konzul Hrvatske u Banjaluci Dunja Jevak.
(Srna/MONDO)
