U BiH se obavljaju posljednje pripreme za prvi poslijeratni popis koji će početi 1. oktobra u 9.00 sati i trajaće do 15. oktobra u 21.00 sat.
Popis u BiH je više puta na preporuku Statističke službe EK (Eurostat) odložen da bi, kako je objašnjeno, svi tehnički detlaji bili usklađeni sa evropskim propisima.
Inače, posljednji popis u BiH je obavljen 1991. godine. Prema podacima tog popisa, u BiH je živjelo 43,37 odsto muslimana, 31,21 odsto Srba, 17,38 odsto Hrvata, 5,54 odsto Jugoslovena i 0,23 odsto Crnogoraca.
Isti podaci pokazuju da je te 1991. godine u Sarajevu živjelo 527.049 stanovnika, od čega 157.143 Srba.
Popis će obavljati 2.464 opštinska instruktora na terenu i dodatnih 20 posto onih koji će biti angažovani u slučaju odustajanja, 243 instruktora sa nivoa BiH.
Inače, BiH je, osim Somalije, jedina zemlja u svijetu koja nije obavila popis stanovništva 2011. godine. Zato je cilj ovog popisa da se ustanovi broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim teritorijalnim nivoima - naseljima, opštinama, gradovima, kantonima i entitetima, njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migraciona i druga obeležja, broj domaćinstava, porodica i njihove karakteristike i podaci o stambenom fondu.
Popis i popisni podaci potrebni su za stvaranje realne slike o društveno-ekonomskoj situaciji u BiH, da budu osnova vladama svih nivoa za planiranje razvoja kako zemlje, tako i svake regije i lokalne zajednice, da olakšaju domaćim i stranim kompanijama da planiraju razvoj i investicije i da olakšaju rad naučnoj i akademskoj zajednici, navodi se u materijalu Agencije za popis.
Popis je, kako se navodi, i pozitivan korak na putu evropskih integracija i korišćenja sredstava iz IPA fondova, a prikupljeni podaci biće međunarodno priznati i uporedivi sa podacima drugih zemalja.
Preliminarni rezultati popisa biće objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja, a biće objavljeni i podaci o broju popisanih osoba, stanova i domaćinstava, kao i broj domaćinstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Demograf Stevo Pašalić očekuje da će popis u BiH pokazati da je stanovništvo u prosjeku starije, da žene čine većinu populacije, te da je došlo do znatne promjene u obrazovnoj strukturi.
Popisivane osobe nisu dužne da daju odgovore o etničkoj i verskoj pripadnosti ili o jeziku jer je u statističkom smislu odgovor i "nepoznato" ili "ne izjašnjava se". Ipak, popisivač je dužan da upiše svaki odgovor koji popisivana osoba da na ta pitanja, pa čak i ako se izjasni kao "marsovac".
Popisna kampanja predstavnika sva tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i manjinskih naroda, koje Ustav BiH poznaje kao ostali - uveliko je u toku. Najžešća je, čini se, među Bošnjacima, a vode je Islamska zajednica BiH, političari, nevladine organizacije i pojedinci, institucije dijaspore, a nije se prezalo ni od zlupotrebe djece, pa je u tu svrhu snimljeno nekoliko video zapisa koji su se pojavili na Ju tjubu, što je izazvalo žestoke reakcije predstvnika druga dva naroda.
Fondacija Popis 2013. koja okuplja pet osnovnih bošnjačkih institucija među kojima su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjački institut - Adil Zulfikarpašić, Preporod, Merhamet i Veće kongresa bošnjačkih intelektualaca - pozvala je građane da se izjasne kao Bošnjaci, čiji je jezik bosanski, a vjera islam.
Vrhovni bosanski kardinal Vinko Puljić uputio je podsticajne dopise šefovima županija da animiraju javnost i sve vernike kako bi, kako je navedeno, časno i dostojanstveno obavili svoju građansku dužnost tokom popisa.
Državna kancelarija za Hrvate izvan Hrvatske na svojoj stranici je objavio pa uklonio uputstva za Hrvate koji žive u BiH da se izjašnjavaju kao Hrvati i katolici koji govore hrvatskim jezikom, ali je na ta upustva oštro reagovao Centar za mirovne studije u Zagrebu na čijem čelu je Saarajka Daria Krstičević, nakon čega je ono skinuto sa sajta.
Iz tog centra je, naime, skrenuta pažnja da je takvo uputstvo "grubi napad na suverenitet BiH kao i na zdravu pamet građana i građanki BiH, kojeg god oni etničkog identiteta bili".
Najjasnija situacija je, čini se, među Srbima, a najsloženija u mješovitim brakovima i među njihovim potomcima.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više puta je ukazao da je najvažnije da ovaj popis bude "fer i regularan" jer treba da da neophodne podatke koji će oblikovati ne samo privredni nego i ipolitički sistem BiH.
"Pozivam sve u Srpskoj da se odazovu popisu i obavezno izjasne o svojoj nacionalnoj, jezičkoj i verskoj pripadnosti", poručio je Dodik.
Dodik je u više navrata upozorio da će popis pokazati da u Federaciji BiH živi daleko manje Srba u odnosu na period od prije proteklog rata, a da suprotno tome u Srpskoj živi značajno veliki broj Bošnjaka.
"Posebno će se to vidjeti na primjeru najvećeg grada, Sarajeva. To je danas grad bez Srba jer se u njemu desio svojevrstan genocid, jer genocide ne podrazumijeva samo ubijanje nego i sistematsko raseljavanje stanovništva", rekao je Dodik.
Procjenjuje se, naime, da u RS živi između 15 i 20 odsto Bošnjaka, a da je u Federaciji BiH broj Srba sa više od 30, pao na manje od dva odsto.
(Tanjug)
