U vrijeme povećane zagađenosti vazduha, koja je najveća u Zenici, Sarajevu i Tuzli, potrebno je što je moguće više ograničiti kretanje.
To se posebno odnosi na djecu, hronične bolesnike, ali i zdrave ljude.
Ukoliko je nemoguće izbjeći kretanje na otvorenom, poželjno je šalom pokriti usta i nos da bi se bar djelimično ublažio štetni uticaj lebdećih čestica i čađi, izjavila je Srni Aida Vilić-Švraka iz Odjeljenja za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Ona je ukazala da je potrebno u vrijeme povećane zagađenosti vazduha konzumirati što više svježeg voća i povrća, kao i toplih napitaka, te svaki vikend iskoristiti za boravak na čistom vazduhu, odnosno na planinama.
"Djeci i hroničnim bolesnicima posebno se preporučuje odlazak na planinu ili more u vrijeme epizoda povećane zagađenosti vazduha. U slučaju da osjete pogoršanje zdravlja, hronični bolesnici moraju biti pod stalnom kontrolom ljekara", istakla je Vilić-Švraka.
Ona je rekla da je vazduh definitivno najzagađeniji u Zenici i Sarajevu, a treći grad po zagađenosti u FBiH je Tuzla.
Posljednjih desetak dana je veoma izraženo aerozagađenje u Sarajevu i Zenici. Prosječne dnevne vrijednosti polutanata višestruko premašuju dozvoljene vrijednosti čime je zdravlje stanovništva veoma ugroženo.
"Kod ljudi aerozagađenje najčešće izaziva nadražaj i upalu disajnih puteva - akutni bronhitis koji prati otežano disanje i kašalj, što je naročito opasno za djecu i hronične bolesnike. Dugotrajno zagađenje vazduha može dovesti do razvoja hroničnog bronhitisa, astme, emfizema, pa i raka pluća", istakla je Vilić-Švraka.
Smog ili toksična magla ima najštetniji uticaj na zdravlje ljudi, jer predstavlja mješavinu dima i sumaglice. To su kompleksi gasova zagađivača i aerosola koji izazivaju jaku iritaciju sluzokoža.
"Onečiščivaći vazduha često izazivaju slične efekte. Sumpor-dioksid i formaldehid uzrokuju iritaciju očiju, nosa i grla i povećavaju otpornost prolazu vazduha u gornjem dijelu disajnog sistema. Azotni oksid i ugljenmonoksid umanjuju sposobnost hemoglobina da prenosi kiseonik, čime se dodatno pogoršava zdravstveno stanje srčanih i ostalih hroničnih bolesnika", istakla je Vilić-Švraka.
(Srna, Foto: Avaz.ba)