Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić pojaviće se u srijedu, 5. novembra, u Haškom tribunalu kao svjedok u žalbenom postupku protiv Krajišnika.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala u postupku protiv nekadašnjeg predsjednika Skupštine Republike Srpske (RS) Momčila Krajišnika saslušaće u ponedjeljak Džordža Mana i Stefana Karganovića.
Mano i Karganović će, kao svjedoci Žalbenog vijeća, dati iskaz o ponašanju Krajišnikovog bivšeg advokata.
Bivši predsjednik RS Radovan Karadžić pojaviće se u srijedu, 5. novembra, u Haškom tribunalu kao svjedok u žalbenom postupku protiv Krajišnika.
Sekretarijat Tribunala je povodom ovog saslušanja imenovao advokata iz Australije Petera Robinsona za Karadžićevog pravnog savjetnika. Ova odluka je donesena, jer je Karadžić odlučio da se sam brani pred Haškim tribunalom, a tim njegovih pravnih savjetnika još nije formiran.
Iz Tribunalu je saopšteno da je i sam Karadžić tražio da ga Robinson zastupa u ovoj raspravi, na kojoj će ga unakrsno ispitivati Tužilaštvo.
Krajišnik je u zahtjevu da se Karadžić pojavi kao njegov svjedok izrazio uvjerenje da bi to svjedočenje moglo da doprinese obaranju presude, a odluku da pozove Karadžića kao svjedoka donio je nakon što je 12. septembra sa njim razgovarao u pritvorskoj jedinici.
Krajišnik vjeruje da bi "Karadžićevo svjedoćenje moglo da utiče na većinu zaključaka Pretresnog vijeća", naročito na one u vezi sa političkim okolnostima koje su prethodile sukobima, političkim sistemom u RS i Krajišnikovim ovlašćenjima na funkcijama koje je obavljao.
U podnesku sudu, koji predstavlja detaljniji sažetak očekivanog svjedočenja, Krajišnik je naveo da bi želio da Karadžić svjedoči o funkcionisanju Predsjedništva i time ospori navode iz presude da je on bio donosilac odluka u tom tijelu.
Krajišnik bi želio i da se potvrdi da, "suprotno zakljucima suda, u ulozi člana delegacije za pregovore on nije bio član proširenog 'Ratnog Predsjedništva' ", da nije bio Karadžićev "lični, privatni premijer", da nije postavljao ministre u Vladu, niti je imao uticaj na njihov rad, te da "nije izabrao Ratka Mladića na funkciju", kao i da "Mladić nije bio vođen strateškim ciljevima" u čijem je artikulisanju on učestvovao.
U podnesku se dodaje da bi Krajišnik želio da se ovim svjedočenjem ospori da je imao ulogu u komandovanju vojskom, odnosno to da je bio "jedna od najznačajnijih figura u Vojsci RS", te da se ospori njegova uloga u "udruženom zločinačkom poduhvatu".
Krajišnik je u raspravi o žalbi, u avgustu ove godine, tražio oslobađanje od tužbi, dok je Tužilaštvo tražilo kaznu doživotnog zatvora.
Prijatelj suda u ovom predmetu, engleski advokat Kolin Nikols, osporavao je da je Krajišnik imao pravedno suđenje i tvrdio da je Pretresno vijeće u presudi napravilo pravne i činjenične greške u vezi sa udruženim zločinačkim poduhvatom, deportacijama, prisilnim premiještanjem, položajem optuženog u vladajućim strukturama i njegovim saznanjima o počinjenim zločinima.
Krajišnik je prvostepenom presudom u septembru 2006. godine proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, deportacije, prisilno premještanje i progone muslimana i Hrvata i osuđen na 27 godina zatvora.
U Tribunalu će u narednoj sedmici biti nastavljeno svih šest tekućih suđenja - generalu Momčilu Perišiću, Vojislavu Šešelju, Milanu i Sredoju Lukiću, sedmorici oficira policije i Vojske Republike Srpske, šestorici bivših čelnika Herceg Bosne i trojici hrvatskih generala - Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaću.
(Srna)