BiH i dalje prati zaostavština rata, a procesuiranje osoba optuženih za ratne zločine pred domaćim sudovima je nejednako
BiH i dalje prati zaostavština rata, a procesuiranje osoba optuženih za ratne zločine pred domaćim sudovima je nejednako, navodi se u izvještaju međunarodne organizacije za ljudska prava "Hjuman rajts voč" o stanju ljudskih prava u zemljama širom svijeta za 2008. godinu.
U izvještaju se navodi da je hapšenjem i dovođenjem Radovana Karadžića pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju zadat "veliki udarac praksi nekažnjavanja zločina", prenosi Balkanska istraživačka mreža.
"Hjuman rajts voč" ističe da je Odjeljenje za ratne zločine Suda BiH nastavilo uspješno da ispunjava svoj mandat krivičnog gonjenja osoba odgovornih za ratne zločine, ali da okružni i kantonalni krivični sudovi još uvijek nailaze na probleme u naporima da efikasno procesuiraju predmete ratnih zločina.
U izvještaju se navodi da "značajniji razvoj" u radu Suda BiH predstavlja nepravosnažna presuda za genocid u Srebrenici izrečena protiv 11 bivših pripadnika policije i vojske Republike Srpske.
"Otkriće masovne grobnice Kamenica u kojoj je pronađeno oko 100 žrtava iz Srebrenice predstavlja podsjetnik da BiH još uvijek prati zaostavština rata", navodi se u izvještaju.
Odjeljenje za ratne zločine Suda BiH prezentovalo je u septembru 2008. godine novu strategiju za procesuiranje ratnih zločina na državnom nivou, kako bi, kako je navedeno u izvještaju, bio riješen veliki broj predmeta u kojima bi moglo biti obuhvaćeno i do 10 000 osumnjičenih.
Tužioci iz Republike Srpske tokom 2008. godine podigli su 21 optužnicu protiv 44 lica, okružni sudovi su donijeli 12 presuda, a u toku je devet slučajeva.
Na području Federacije BiH kantonalni sudovi su izrekli 85 presuda protiv 119 lica, dok 16 slučajeva još uvijek nije završeno.
"Hjuman rajts voč" navodi da problem predstavlja nedostatak podrške ili zaštite svjedoka u većini domaćih sudova.
"To ne podstiče svjedoke na svjedočenje", ističe se u izvještaju i dodaje da dodatne probleme u procesuiranju odogovornih za ratne zločine predstavlja nedovoljan broj tužilaca i pomoćnog osoblja, neadekvatna saradnja između tužilaca i policijskih snaga, neadekvatna međuentitetska saradnja policijskih snaga, nedostatak pravne usklađenosti i nedovoljna saradnja sa ugroženim zajednicama.
U izvještaju se navodi da povratak izbjeglica i raseljenih osoba u prijeratna prebivališta i dalje opada, te da su glavni uzročnici tog problema ograničene ekonomske mogućnosti i nedostatak adekvatnog smještaja.
(Srna)