Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić najavio je da će do kraja januara uložiti prigovor na prijedlog nove, izmijenjene optužnice.
Optužnica ga tereti za genocid i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima u BiH.
On je u sudnici protestovao i zbog, kako je rekao, "prepada" snaga NATO u BiH na njegovu porodicu, u noći 2. decembra prošle godine.
Tokom rasprave o stanju u postupku, Karadžić je precizirao da će prigovor uložiti do 28. januara, premda mu Tužilaštvo nije dostavilo sve prateće dokumente na srpskom jeziku.
Prijedlog izmijenjene optužnice, tužioci su podnijeli krajem septembra.
Važeća optužnica iz 2000. godine, Karadžiću na teret stavlja genocid u Srebrenici i više opština širom BiH, kao i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima u toj republici 1992-95.
Karadžić je tokom rasprave zatražio da mu Tužilaštvo obelodani transkript navodnog razgovora, vođenog 1998, tadašnje glavne tužiteljke Luiz Arbur i komandanta NATO Veslija
Klarka u kojem je, kako tvrdi, Klark sugerisao da su SAD garantovale Karadžiću imunitet od Tribunala.
Kao dokaz da taj transkript postoji, Karadžić je naveo da ga je u svojoj knjizi "Mir i kazna" citirala bivša predstavnica glavne tužiteljke Florans Artman.
"O tom transkriptu svjedočila je Florans Artman i u njemu se jasno javljaju elementi koji potvrđuju moje tvrdnje... Klark je hteo da spriječi moje izjašnjavanje o tom pitanju, jer je znao da sporazum postoji", kazao je Karadžić.
Karadžić je ponovio i tvrdnju da su SAD tokom pregovora u Dejtonu, u novembru 1995, pokušale da "spriječe" podizanje optužnice protiv njega i generala Ratka Mladića, ali da tadašnji glavni tužilac Ričard Goldstoun to nije prihvatio.
Tribunal je Karadžića i Mladića prvi put optužio za genocid i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima u BiH u ljeto 1995, a zatim sredinom novembra i za genocid u Srebrenici.
Karadžić od prvog pojavljivanja pred Tribunalom traži da mu Tužilaštvo dostavi sve materijale koje ima o navodnom sporazumu kojim mu je, kako tvrdi, američki izaslanik Ričard Holbruk 1996. garantovao imunitet ako se povuče iz javnog života.
Više puta je naznačio da su mu ti dokumenti potrebni za zahtjev za povlačenje optužnice, temeljen na tvrdnji o imunitetu.
Sudsko vijeće Ijana Bonomija nedavno je Tužilaštvu naložilo da optuženom dostavi sve dokumente koje ima o sastanku predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i Holbruka u julu 1996, na kojem je, po Karadžiću, taj sporazum postignut.
Sudije su, međutim, naznačile da imunitet koji su Karadžiću navodno garantovale SAD ne bi važio pred Tribunalom.
Nezadovoljan takvom odlukom, Karadžić je zatražio dozvolu da uloži žalbu, koje mu je sudsko vijeće danas i dalo.
Karadžić je protestujući zbog "prepada" snaga NATO u BiH na njegovu porodicu, tvrdio da su vojnici NATO naveli da su došli da sa njegovom suprugom Ljiljanom Zelen-Karadžić koja je psihijatar, razgovaraju o "mentalnom zdravlju jednog drugog optuženog, koji nije ni bio njen pacijent". To je "smešno i uvredljivo obrazloženje", rekao je Karadžić.
Po njegovim riječima, i Tribunal, i visoki predstavnik međunarodne zajednice su saopštili da nemaju nikakve veze sa akcijom NATO.
"Tražim da se ustanovi po čijim nalozima NATO upada u stan moje porodice", rekao je Karadžić, uz napomenu da trupe Alijanse "izgleda niko ne kontroliše".
Sudija Bonomi je odgovorio nema nikakve nadležnosti za akcije NATO u BiH. Sledeća statusna konferencija u postupku protiv Karadžića trebalo bi da bude održana 19. februara, najavio je sudija.
(Beta)