Prvoslav Davinić, svJedok odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću, tvrdi da ga je optuženi 1996. uvjerio da Srbi nisu ispalili raketu na Markale.
Svjedok odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Hagu, Prvoslav Davinić, izjavio je danas da mu je juna 1996. Karadžić rekao na Palama da Vojska Republike Srpske nije ispalila granatu koja je na sarajevskoj pijaci Markale avgusta 1995. ubila i ranila desetine civila.
Bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, Karadžić (68) je, između ostalog, optužen za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada.
Po optužnici i ranijim presudama, granata ispaljena s položaja VRS ubila je ispred pijace Markale 28. avgusta 1995. godine 43 osobe, a ranila 75.
Davinić koji je u to vrijeme bio šef Odeljenja za globalno razoružavanje u sjedištu UN u Njujorku, svjedočio je da se s Karadžićem privatno sastao na Palama, na putu za Sarajevo.
Kako je kazao, Karadžić mu je prenio da ga je komandant VRS Ratko Mladić uvjerio da ta vojska nije ispalila granatu na Markale.
Davinić je na engleskom jeziku izjavio i da mu je njegov grčki kolega u sjedištu UN kazao da je "iz političkih razloga" istraga Unprofora bila usmjerena na dokazivanje da su bosanski Srbi bili krivi za incident.
Odgovarajući na pitanja tužilaca, Davinić je potvrdio da se s Karadžićem koji je novembra 1995. optužen za genocid u Srebrenici, "privatno" na Palama sreo još jednom, septembra 1996, ali da to nije želio da objavi jer je Karadžić bio bjegunac od međunarodne pravde.
Svjedok je tvrdio da je Karadžića pozvao da se preda i da je Karadžić odgovorio da "razmatra sve mogućnosti".
O tim susretima, Davinić je, kako je tvrdio, izvijestio nadređene u UN.
Upitan da li zna da je granata koja je pala ispred Markala, proizvedena u Krušiku iz Valjeva, Davinić je odgovorio odrečno.
Davinić je opisao i prvi susret s Karadžićem, 1993. u sjedištu UN u Njujorku, kada ga je upozorio da je rašireno shvatanje da su bosanski Srbi odgovorni za većinu zločina u BiH i da to može imati posljedice. Kako je rekao, Karadžić je na to uzvratio tvrdnjom da zbog medijske manipulacije međunarodna zajednica "nije dobro informisana".
Davinić koji je 2004-05. bio ministar odbrane Srbije i Crne Gore, ispričao je da je septembra 1994, na zahtjev tadašnje glavne tužiteljke Karle del Ponte, u Srbiji bila sprovedena akcija za hapšenje Mladića, ali bez uspjeha.
"Del Ponte je obavijestila vlasti SAD da će Mladić preći iz RS u Srbiju i sresti se sa svojom porodicom u jednom manastiru blizu granice. Iako smo učinili sve što smo mogli - uz učešće američkih letjelica za izviđanje i specijalnih snaga pozajmljenih od Unprofora - taj pokušaj hapšenja bio je neuspješan", rekao je Davinić.
Zastupnica optužbe podsjetila je Davinića da je septembra 2004. on izjavio da Mladić nije na teritoriji SCG i iznijela tvrdnju da su, u to vrijeme, vojna vozila prevozila generala od stana do stana u Beogradu.
Svjedok na to nije dao razumljiv odgovor, rekavši da nije znao gdje se Mladić kretao.
Sljedeći svjedok Karadžićeve odbrane daće iskaz sutra.
Optužnica Karadžića tereti i za genocid u Srebrenici; za progon Muslimana i Hrvata širom BiH koji je u sedam opština poprimio razmjere genocida i za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.
(Beta, Foto: Screenshot Tanjug)
