U odbranu Radovana Karadžića svjedočio bivši policijski čuvar logora Omarska kod Prijedora, Miroslav Kvočka.
On je tvrdio je danas u Hagu da srpski policajci u ljeto 1992. nisu ugrožavali hiljade zatočenih muslimana i Hrvata.
Kvočka je izjavio da je šef obezbjeđenja Željko Mejakić čiji je on bio zamjenik, naredio policajcima da ne zlostavljaju pritvorenika i da kontakt s njima svedu na minimalan.
Tribunal je Kvočku 2001. osudio na sedam godina zatvora zbog zločina u Omarskoj. Zbog progona, ubistava, mučenja i drugih zlodjela, Mejakić izdržava kaznu od 20 godina zatvora na koju ga je osudio sud u Sarajevu.
Ratni predsjednik Republike Srpske, Karadžić (68) takođe je optužen za teške zločine u Omarskoj i opštini Prijedor u kojoj je, po optužnici, progon Muslimana i Hrvata imao razmjere genocida.
Kvočka je izjavio da je, čim je došao u Omarsku, vidio "tri-četiri tijela" muslimana koji su "pokušali da pobjegnu".
Kazao je i da je bio prisutan kada je jedan pripadnik srpskih snaga, iz osvete, pucao na zatočenike i ubio nekoliko.
Svjedok je tvrdio i da nije znao za primjenu sile pri saslušavanju pritvorenika.
Dok su ga unakrsno ispitivali tužioci, Kvočka je potvrdio da su uslovi za život u Omarskoj, koju je nazvao "sabirnim i istražnim centrom", bili loši i da je bio prisutan kada su pritvorenici terani da pjevaju srpske pjesme i šamaraju jedni druge.
Potvrdio je, takođe, da su pripadnici rezervne policije ulazili u logor spolja i tukli muslimane, neke i do smrti.
Negirao je, međutim, da je u to vrijeme znao za "mučke zločine" paravojske Zorana Žigića, koja je ulazila u logor, a podsjetio je da je na službi u Omarskoj bio samo 17 dana.
Žigića je tribunal 2005. osudio na 25 godina zatvora zbog zločina u Omarskoj i drugim logorima.
"Nisam želio da niko umre tamo i zato sam imao sukobe s rezervnim policajcima", rekao je Kvočka, precizirajući da su to bila "dva-tri čovjeka".
Osvrćući se na Kvočkinu tvrdnju da je u Omarskoj, dok je on bio u logoru, ubijeno "pet ljudi", zastupnica optužbe je predočila da su u samo jednom incidentu ubijena četvorica zarobljenika, te da su svjedoci izjavili da su svakodnevno viđali leševe ispred "bijele kuće" u kojoj su muslimani bili ispitivani.
Ostajući pri iskazu, Kvočka je kazao da je "možda neko bio ubijen, a da ja nisam znao".
O svjedočenjima o "bijeloj kući" kazao je da su svjedoci rekli da su leševe viđali "skoro svaki dan", a da je on u logoru bio 17 dana.
Na podsjećanje tužiteljke da je, po presudi tribunala, bio svjestan zločina, znao za zlostavljanja i bio prisutan kada su činjeni, Kvočka je uzvratio da "nije tačan zaključak da sam ja to radio sistematski i s voljom".
"Sve bih isto ponovo uradio, znajući koliko sam se trudio da pomognem pritvorenicima", dodao je on.
Sličan iskaz, ali o logoru Keraterm, danas je dao Karadžićev svjedok Dragan Radetić koji je, maja 1992, nakratko nadgledao saslušavanje pritvorenih.
Radetić je izjavio da od 50 ispitanih, ni protiv jednog nisu bili nađeni dokazi.
Paravojska Zorana Žigića zlostavljala je pritvorene noću, kada istražitelja nije bilo, a jedan od Žigićevih ljudi je avgusta 1992. pokušao da ubije i samog Radetića.
Suđenje Karadžiću nastavlja se sutra.
On je optužen i za genocid u Srebrenici; za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i za uzimanje pripadnika UNprofora za taoce, 1992-95. godine.
(Beta, Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
