Trgovina ljudima i dalje je problem u BiH ocijenio je u nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo.
Trgovina ljudima i dalje je problem u BiH, uprkos svemu što je do sada učinjeno na planu borbe protiv tog fenomena, ocijenio je danas u Sarajevu nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije u BiH Samir Rizvo.
"To i nije čudo, jer u BiH postoje svi preduslovi koji dovode do trgovine ljudima, a to su siromaštvo, visoka stopa nezaposlenosti i veliki broj raseljenih i izbjeglih lica", rekao je Rizvo novinarima.
Rizvo je na konferenciji Karitasa Biskupske konferencije BiH, na kojoj su danas predstavljeni rezultati desetogodišnjeg rada ove nevladine organizacije u oblasti sprečavanja trgovine ljudima u BiH, naveo da je, prema statističkim podacima, u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu došlo do blagog pada broja identifikovanih žrtava trgovine ljudima u BiH, odnosno sa 39 na 13.
"Trgovina ljudima je takav fenomen da se o njemu ne može suditi samo na osnovu statističkih podataka, jer i ovdje, kao i kod drugih oblika kriminaliteta, postoji veliki broj neotkrivenih i neregistrovanih slučajeva", pojasnio je Rizvo.
On je podsjetio da su brojke žrtava trgovine ljudima u periodu od 1999. do 2003. godine, kada je ova oblast zakonski regulisana, mjerene stotinama primjera.
Prema njegovim riječima, značajnu ulogu u borbi protiv trgovine ljudima imaju i nevladine organizacije, pri čemu je kao jedan od najboljih primjera naveo Karitas Biskupske konferencije BiH.
Rizvo je istakao problem trgovine djecom, što se posebno odnosi na organizovano prosjačenje u BiH što, iako je je krivično djelo, u BiH ima vidljiv trend porasta, a jedan od razloga za to jeste i blaga kaznena politika.
On je pojasnio da borba protiv trgovine ljudima ima tri segmenta: krivično gonjenje i procesuiranje trgovaca, zaštita žrtava i prevencija.
Rizvo je napomenuo da su Republika Srpska i Brčko distrikt već unaprijedili svoja krivična zakonodavstva u vezi sa trgovinom ljudima, posebno prosjačenjem djece, ali da Federacija BiH to još nije uradila.
Šef projekta "Jačanje lokalnih kapaciteta u zaustavljanju trgovine ljudima" Ivana Kozina istakla je da je Karitasov angažman u sprečavanju trgovine ljudima u BiH počeo pružanjem zaštite žrtvama trgovine ljudima, tačnije žrtvama seksualne eksploatacije.
"Karitas Mostar je imao prvu sigurnu kuću na području Hercegovine, u kojoj je bilo smješteno 11 žrtava, četiri žene iz Moldavije, tri iz Ukrajine, dvije iz Rumunije, jedna iz Rusije i jedno dijete. Vrata te kuće su i dalje otvorena, ali u njoj utočište nalaze žrtve porodičnog nasilja", rekla je Kozina.
Ona je navela da je tokom dosadašnjih šest faza provođenja ovog projekta bilo obuhvaćeno više od 40.000 direktnih korisnika u više od 30 opština.
Prema njenim riječima, osim prevencije, zaštite i pružanja pomoći, Karitas Biskupske konferencije u BiH akcenat u svom radi stavio je i na ekonomsko osnaživanje žrtava trgovine ljudima i opismenjavanje romske djece.
Karitas Biskupske konferencije BiH djeluje u BiH zajedno sa svojim članicama - Karitasom nadbiskupije Sarajevo, Karitasom biskupije Banjaluka i Karitasom biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, te u saradnji sa domaćim i stranim vladinim i nevladinim organizacijama.
(Srna, Foto: Ilustracija)
