• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Pomen stradalim u "tuzlanskoj koloni"

Na bijeljinskom gradskom groblju Pučile služen parastos i pomen pripadnicima bivše JNA, koji su stradali u "tuzlanskoj koloni".

Parastos poginulim i nestalim mladićima služilo je sveštenstvo Eparhije zvorničko-tuzlanske, a vijence i cvijeće na Spomen-kosturnicu položile su brojne delegacije Republike Srpske , opštine Bijeljina, nevladinih organizacija, preživjeli pripadnici kolone, članovi porodica, prijatelji i komšije nastradalih.

"Ovaj stravičan, organizovani i dugo spremani zločin, koji su pripremale tuzlanske vlasti, nije ni nakon 17 godina razotkriven, a čak nije procesuiran nijedan slučaj. Vjerujemo da će proces, koji je protiv samo jednog aktera ovog zločina započet u Beogradu, biti samo početak puta na njegovom rasvjetljavanju", zajednička je ocjena zvaničnika Srpske, predstavnika nevladinih organizacija i opštine Bijeljina.

Oni su sramnim ocijenili da Tužilaštvo BiH, uprkos brojnim dostavljenim dokazima i činjenicama o ovom slučaju, nije učinilo ništa ni na jednom od više od 40 slučajeva koji su im predočeni.

Obilježavanje dana stradanja pripadnika JNA u "tuzlanskoj koloni", koje je u skladu sa programom obilježavanja značajnih istorijskih događaja koje je utvrdila Vlada RS, biće nastavljeno u Bijeljini, okruglim stolom o temi "Stradanje pripadnika JNA u tuzlanskoj koloni".

Prilikom oružanog napada na kolonu vojnika JNA, koja se mirno povlačila iz kasarne ''Husinska buna'' u Tuzli, ubijeno najmanje 200 vojnika.

Nepobitno je utvrđeno da je prilikom napada na kolonu vojnika JNA, koja se 15. maja 1992. godine mirno povlačila iz kasarne ''Husinska buna'' u Tuzli, ubijeno najmanje 200 vojnika, izjavio je Srni inspektor u Timu MUP-a RS za istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnih zločina Radovan Pejić.

On je istakao da je tog kobnog dana više od 140 pripadnika JNA zarobljeno i nakon toga zlostavljano po logorima, te da su za ove zločine odgovorni prijavljeni pripadnici Teritorijalne odbrane Tuzla, Patriotske lige, Zelenih beretki i ostalih lokalnih vojnih i paravojnih jedinica i pripadnici MUP-a Tuzla.

''U trenutku podnošenja prvog izvještaja, identifikovana su 94 ubijena pripadnika JNA koja su se nalazila koloni u trenutku napada'', rekao je Pejić.

On je podvukao da je predmet ''Tuzlanska kolona'' ocijenjen visoko osjetljivim, te je provođenje istrage od Okružnog tužilaštva Bijeljina preuzelo Tužilaštvo BiH

''Međutim, Tužilaštvo BiH je 6. maja ove godine podiglo, a Sud BiH potvrdio samo optužnicu u ovom predmetu i to protiv Izeta Smajića - individualna odgovornost zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, tako da se sada, prema prijedlogu Tužilaštva BiH, očekuje suđenje pred mjesno nadležnim sudom'', rekao je Pejić, koji će danas u Bijeljini učestvovati na okruglom stolu o Tuzlanskoj koloni.

Prema njegovim riječima, Vojno tužilaštvo Beograd 2002. godine dostavilo je Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina krivičnu prijavu protiv 59 identifikovanih ili djelimično identifikovanih lica za koja su utvrdili osnove sumnje da su 15. maja 1992. godine počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina u vezi sa predmetom Tuzlanska kolona.

''MUP RS, odnosno CJB Bijeljina je 18. jula 2005. godine podnio Izvještaj kao dopunu ovog krivičnog predmeta protiv 27 lica za koje je prikupljen veliki broj dokaznog materijala koji dopunjava činjenice i nepobitno dokazuje postojanje osnova sumnje da su ta lica počinila jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina prilikom napada na kolonu JNA, koja se 25. maja 1992. godine mirno povlačila iz Tuzle ka Bijeljini'', dodao je Pejić.

Izvještaj je podnesen zbog postojanja osnova sumnje da su prijavljena lica počinila ratne zločine genocida, ratne zločine protiv civilnog stanovništva, ratne zločine protiv ranjenika i bolesnika i ratne zločine protiv ratnih zarobljenika.

''MUP RS od 1992. godine do 31. marta ove godine nadležnim tužilaštvima podnio je ukupno 795 krivičnih prijava protiv 6 997 identifikovanih ili djelimično identifikovanih lica za koja postoje osnovi sumnje da su počinili jedno ili više krivičnih djela ratnih zločina nad više od 21 848 žrtava'', zaključio je Pejić u izjavi Srni.

(Srna/MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE