Komesarka za vanredne situacije i humanitarnu pomoć EU Kristalina Georgieva dala je večeras konačne podatke za današnju Donatorsku konferenciju za pomočć Srbiji i BiH za saniranje posljedica poplava. Cifra (ne)očekivano visoka.
Na kraju konferencije komesarka za vanredne situacije i humanitarnu pomoć EU Kristalina Georgieva je rekla da je na današnjoj veoma posjećenoj Donatorskoj konferenciji sakupljeno ukupno milijardu i 846 milijardi evra.
Ona je navela da je više od 80 zemalja i međunarodnih organizacija obećalo sredstva.
"Nije loše za jedno popodne", rekla je Georgieva.
Konferenciju je otvorio evropski komesar za proširenje Štefan File koji je istakao da odgovornost za obnovu od poplava počiva prije svega na Srbiji i Bosni i Hercegovini, koje treba da se uključe u regionalne i evropske programe odbrane od prirodnih nepogoda.
"Prevencija je jeftinija od sanacije poslije nesreće. Uvijek se isplate investicije u prevenciju", rekao je File na otvaranju Donatorske konferencije za obnovu Srbije i BiH posle majskih poplava.
Evropska unija će izdvojiti ukupno 195 miliona evra za sanaciju šteta od poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini, izjavio je File.
Evropski komesar kaže da se radi isključivo o novcu od institucija EU i da u tu cifru ne ulaze donacije pojedinačnih članica.
"Od ukupno 195 miliona evra, 85 miliona biće izdvojeno za BiH, 80 miliona za Srbiji, a 30 miliona će se ticati regionalnih mjera za namirivanje štete", rekao je File i dodao da je EK zatražila od zemalja članica dodatnih 123 miliona evra za dalju obnovu i prevenciju poplava.
File je rekao da će donatori obezbijediti dio sredstava za obnovu, ali da je na državama koje su pogođene poplavama odgovornost da ta sredstva što bolje primjene i najavio da će za šest mjeseci biti održana konferencija na kojoj će se ocijeniti kako su sredstva iskorišćena.
"Naša posvećenost vama će biti trajna, a za šest mjeseci ćemo organizovati sljedeću konferenciju kako bismo videli šta je urađeno od onoga što je prikupljeno danas. Za EK je velika čast sto organizuje konferenciju, ali je odgovornost za primjenu sredstava na koricnicima", rekao je File.
On je upozorio da se zbog globalnog otopljavanja prirodne nepogode mogu očekivati i u budućnosti i da bi zbog toga na regionalnom nivou trebalo napraviti sistem zašite.
"Srbija i BiH bi trebalo da se uključe u evropski sistem civilne zaštite kako bi se usvojila najbolja praksa, harmonizovale procedure sa drzavama članicama EU i na taj način razvile kapacitete za sopstvene mehanizme zaštite", rekao je File.
Konferenciji, čiji je domaćin Evropska komisija, prisustvovala je, u ime Republike Srpske predsjednica Vlade Željka Cvijanović i šef Predstavništva Srpske u Briselu Mario Đuragić.
Na skupu, čiji je cilj dobiti obećanja donatora za oporavak Srbije i BiH, učestvovali su i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.
Suorganizatori konferencije su Francuska i Slovenija, a ovaj skup će, kako se očekuje, doprinijeti unapređenju saradnje u slučaju poplava i prirodnih nepogoda u regionu, ali i operativne saradnje.
U saopštenju Delegacije EU u BiH se navodi da Evropska komisija, Francuska i Slovenija prioritet daju ekonomskom oporavku BiH i Srbije.
Evropska komesarka za humanitarnu pomoć i vanredne situacije Kristlina Georgieva izjavila je danas da Srbija i Bosna i Hercegovina nisu same u suočavanju sa posledicama majskih poplava i da je EU spremna da pomogne.
"Vidjela sam svojim očima posljedice poplava", rekla je Georgijeva na otvaranju donatorske konferencije u Briselu i podsjetila da je EU preko svoje službe za hitne reakcije odmah reagovala.
Ona je rekla da su spasilačke ekipe "učinile čuda" i da mnogi nisu spavali po 48 sati.
"U BiH smo zatrpali preko sto metara duboku rupu, a u Srbiji smo spasli ključno energetsko postrojenje", ukazala je komesarka.
"Možemo da poručimo: niste sami", poručila je Georgijeva učesnicima konferencije na srpskom jeziku.
Ona je upozorila da se zbog globalnog otopljavanja mogu očekivati nove nepogode i da se na to treba pripremiti.
"Evropa je u poslednjih 13 godina imala poplava koliko za prethodnih 200", ukazala je komesarka, uz uverenje da se evropske zemlje zajedno mogu uspešno suprotstaviti svakoj situaciji.
Cvijanović: Gest dobre volje
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni u Briselu da od međunarodne donatorske konferencije za pomoć poplavljenima nema pretjerano velika očekivanja, jer prikupljena sredstva neće biti dovoljna da se sanira sva šteta od poplave, koja je ogromna u svim sketorima.
"Svjesna sam da su sredstva koja ćemo dobiti donacijama nešto što će morati da se kombinuje sa budžetskim i sredstvima koja ćemo obezbijediti posredstvom povoljnih međunarodnih finansijskih aranžmana - kredita. Sigurno neće biti dovoljno da se sanira sva šteta od poplava, koja je ogromna u svim sektorima koji su predmet analize i izrađenih izvještaja", rekla je Cvijanovićeva.
Premijer Srpske je pred početak donatorske konferencije ocijenila da će biti potrebno niz godina da se sva šteta od poplava sanira.
"Ovo je gest dobre volje, da se pokuša mobilisati dobra volja u EU i drugih koji su zainteresovani da učestvuju u realizaciji određenih projekata saniranja štete", smatra Cvijanovićeva.
Obraćajući se učesnicima konferencije, čiji je cilj mobilisanje dalje podrške za BiH i Srbiju nakon nedavnih poplava, Lagumdžija je istakao da bi fokus trebalo da bude na kratkoročnim ciljevima i prioritetima, odnosno da do zime ljudi imaju "krov nad glavom", te da djeca na početku školske godine normalno krenu na nastavu.
Ministar inostranih poslova BiH je pozvao donatore da se ubrzaju procedure, napominjući da je, prema procjenama, u kratkoročnom smislu potrebna pomoć od oko 640 miliona evra.
On je, između ostalog, zahvalio međunarodnim finansijskim institucijama koje su brzo reagovale i sredstva stavile na raspolaganje.
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za obnovu poplavljenih područja Marko Blagojević je rekao da je svjestan da su donatorska sredstva ograničena, te da svaki cent mora da bude pravilno iskorišten.
Blagojević je u obraćanju učesnicima konferencije ukazao da su kratkoročne potrebe Srbije oko 830 miliona evra.
"Nijedna kuća koju ponovo izgradimo neće biti na mjestima gdje postoji opasnost od poplava i klizišta i svaka mora biti energetski efikansa. Moramo, takođe, poboljšati i sisteme zaštite od poplava. Moramo raditi sa komšijama i utvrditi zajedničke projekte", rekao je Blagojević.
Administrator UNDP-a Helen Klark, koja je nedavno boravila u regionima koji su pogođeni poplavama, ukazala je da je preostalo nešto više od 60 dana od trenutka kada djeca trebaju ponovo da krenu u škole, a 90 dana od početka sezone grijanja.
Klarkova je istakla neophodnost jače regionalne koordinacije u zaštiti od poplava.
Potpredsjednik Svjetske banke Kajl Piteres ukazao je na negativan ekonomski uticaj katastrofalnih poplava, pozivajući Srbiju i BiH da nastave sa ekonomskim reformama.
On je, između ostalog, pozvao da se u projektima obnove koriste domaći izvođači radova, što će doprinijeti jačanju ekonomije.
Procjene potreba za oporavak i sanaciju štete od poplava, koje su zahvatile velike dijelove BiH od 14. do 19. maja, pokazuje da ukupne ekonomske posljedice ove katastrofe iznose 3,98 milijardi KM.
Prema procjenama za Federaciju BiH, ukupne posljedice, odnosno štete i gubici iznose 2,03 milijarde KM, za Republiku Srpsku 1,89 milijardi KM, a za Brčko distrikt 57,89 miliona KM.
Direktna šteta nastala usljed poplava koje su nedavno zadesile Srbiju iznosi 810,1 milion evra, dok gubici iznose 661,9 miliona evra, navodi se u zvaničnom izvještaju o procjeni štete od poplava koji je usvojila Vlada Srbije.
Iz Predsjedništva BiH saopšteno je da će prije početka donatorske konferencije, u zgradi Evropske komisije u 13.45 časova biti održan sastanak Izetbegovića, predsjednika Srbije Nikolića i predsjednika Evropske komisije Žozea Manuela Baroza.