Svaki treći korisnik humanitarne pomoći poslane u BiH nakon razornih poplava bio je svjedok zloupotreba i korupcije, rezultati su dvomjesečnog istraživanja Antikorupcijske mreže nevladinih organizacija u BiH ACCOUNT.
Iako se mahom plaše javno reći šta su vidjeli, poplavljeni su na anketnim listićima navodili mnoge neregularnosti. Između ostalog, uočeno je i da su pomoć dobijali ljudi koji nisu poplavljeni ili da su oni koji odlučuju probirali bolju robu za svoje. Takođe, mnogi anketirani su naveli da su dobijali ostatke pomoći zato što nisu ni u jednoj stranci i što su neopredijeljeni.
Projekat monitoringa raspodjele humanitarne pomoći u područjima pogođenim poplavama i klizištima pokrenut je u maju i do sada je anketirano 900 ispitanika, a dobijeni podaci su poražavajući.
Brine i činjenica da čak 65 posto anketiranih, koji su bili svjedoci zloupotreba, nije spremno prijaviti korupciju, prenose "Nezavisne novine".
"Ovo istraživanje je potvrdilo da sistem raspodjele pomoći nije bio transparentan, a sa druge strane, da se ljudi plaše da prijavljuju korupciju i zloupotrebe da ne bi bili izloženi odmazdi od strane onih koje prijave", ističe Eldin Karić, direktor ACCOUNT-a.
On veliku zamjerku upućuje i međunarodnim organizacijama, distributerima ove pomoći, koje, kako navodi, takođe nisu bile dovoljno transparentne.
"Mislim i da organizacije civilnog društva na lokalnom nivou treba da budu proaktivnije. One moraju više ići prema građanima i pomoći im da se takve informacije objave", ističe Karić.
Prema rezultatima istraživanja, najviše nepravilnosti u raspodjeli humanitarne pomoći uočeno je u Doboju. Čak 66 posto ispitanih korisnika tvrdi da su bili svjedoci neregularnosti, u Sanskom Mostu njih 41 posto, u Bijeljina 38, a u Brčko distriktu 29 posto ispitanika.
Gledajući ukupan broj anketiranih u sedam opština u kojima je anketa provedena, njih 35 posto je primijetilo neregularnosti u raspodjeli pomoći, a najveći broj zamjerki se odnosi na volontere, koji su, navodno, robu uzimali sebi ili davali porodici i prijateljima.
Tamara Zrnović, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u RS, organizacije koja je u ime ACCOUNT-a provela anketu na području Bijeljine, takođe navodi da je strah glavni razlog zašto ljudi ne žele prijaviti nepravilnosti.
"Neki od njih su dobili pomoć i potpisali se, pa su se plašili da, ako prijave nepravilnosti, sljedeći put neće dobiti pomoć. Kada god smo radili anketiranje građana, i prije i poslije poplava, strah je bio razlog zašto ne žele prijaviti nepravilnosti", ističe Zrnovićeva.
Prema rezultatima ankete u Doboju, jednoj od najrazorenijih opština, šest od deset ljudi je svjedočilo zloupotrebi pomoći.
Među njima je, kako stoji u istraživanju, i Jadranko Trifković, jedini koji je sakupio hrabrosti da prijavi zloupotrebe. On je ACCOUNT-u izjavio da je bilo slučajeva da humanitarnu pomoć podižu i ljudi koji nisu poplavljeni, ali i da su podizali više nego što imaju članova porodice.
"U javnoj kuhinji onima koje ne poznaju traže kanticu. Kako ću ja donijeti kanticu kad nisam iz stana iznio ništa", rekao je Trifković.
Anketu su proveli članovi ACCOUNT-a: Helsinški komitet za ljudska prava RS, Omladinski centar "Vermon" iz Brčkog, Centar za razvoj civilnog društva iz Doboja, Udruženje građana poljoprivrednika "Agrorazvoj" iz Kalesije, Udruženje diplomiranih pravnika unutrašnjih poslova Banjaluka, Udruženje građana "Za bolji Sanski Most" te Forum građana Zenica. Provedena je u Bijeljini, distriktu Brčko, Doboju, Kalesiji, Laktašima, Sanskom Mostu i Zenici, odnosno u 28 mjesnih zajednica u ovim opštinama.
Projekat monitoringa raspodjele humanitarne pomoći u područjima pogođenim poplavama i klizištima pokrenut je u maju i do sada je anketirano 900 ispitanika, a dobijeni podaci su poražavajući.
Brine i činjenica da čak 65 posto anketiranih, koji su bili svjedoci zloupotreba, nije spremno prijaviti korupciju, prenose "Nezavisne novine".
"Ovo istraživanje je potvrdilo da sistem raspodjele pomoći nije bio transparentan, a sa druge strane, da se ljudi plaše da prijavljuju korupciju i zloupotrebe da ne bi bili izloženi odmazdi od strane onih koje prijave", ističe Eldin Karić, direktor ACCOUNT-a.
On veliku zamjerku upućuje i međunarodnim organizacijama, distributerima ove pomoći, koje, kako navodi, takođe nisu bile dovoljno transparentne.
"Mislim i da organizacije civilnog društva na lokalnom nivou treba da budu proaktivnije. One moraju više ići prema građanima i pomoći im da se takve informacije objave", ističe Karić.
Prema rezultatima istraživanja, najviše nepravilnosti u raspodjeli humanitarne pomoći uočeno je u Doboju. Čak 66 posto ispitanih korisnika tvrdi da su bili svjedoci neregularnosti, u Sanskom Mostu njih 41 posto, u Bijeljina 38, a u Brčko distriktu 29 posto ispitanika.
Gledajući ukupan broj anketiranih u sedam opština u kojima je anketa provedena, njih 35 posto je primijetilo neregularnosti u raspodjeli pomoći, a najveći broj zamjerki se odnosi na volontere, koji su, navodno, robu uzimali sebi ili davali porodici i prijateljima.
Tamara Zrnović, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u RS, organizacije koja je u ime ACCOUNT-a provela anketu na području Bijeljine, takođe navodi da je strah glavni razlog zašto ljudi ne žele prijaviti nepravilnosti.
"Neki od njih su dobili pomoć i potpisali se, pa su se plašili da, ako prijave nepravilnosti, sljedeći put neće dobiti pomoć. Kada god smo radili anketiranje građana, i prije i poslije poplava, strah je bio razlog zašto ne žele prijaviti nepravilnosti", ističe Zrnovićeva.
Prema rezultatima ankete u Doboju, jednoj od najrazorenijih opština, šest od deset ljudi je svjedočilo zloupotrebi pomoći.
Među njima je, kako stoji u istraživanju, i Jadranko Trifković, jedini koji je sakupio hrabrosti da prijavi zloupotrebe. On je ACCOUNT-u izjavio da je bilo slučajeva da humanitarnu pomoć podižu i ljudi koji nisu poplavljeni, ali i da su podizali više nego što imaju članova porodice.
"U javnoj kuhinji onima koje ne poznaju traže kanticu. Kako ću ja donijeti kanticu kad nisam iz stana iznio ništa", rekao je Trifković.
Anketu su proveli članovi ACCOUNT-a: Helsinški komitet za ljudska prava RS, Omladinski centar "Vermon" iz Brčkog, Centar za razvoj civilnog društva iz Doboja, Udruženje građana poljoprivrednika "Agrorazvoj" iz Kalesije, Udruženje diplomiranih pravnika unutrašnjih poslova Banjaluka, Udruženje građana "Za bolji Sanski Most" te Forum građana Zenica. Provedena je u Bijeljini, distriktu Brčko, Doboju, Kalesiji, Laktašima, Sanskom Mostu i Zenici, odnosno u 28 mjesnih zajednica u ovim opštinama.
