Zemlje članice G8 u Akvili postigle okvirni dogovor da se rast globalne temperature održi ispod dva stepena Celzijusa.
Lideri grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja (G8) su, u današnjem zajedničkom saopštenju sa samita u Akvili, naglasili da su odlučni da na decembarskoj konferenciji u Kopenhagenu postignu sveobuhvatan i ambiciozan sporazum o borbi protiv klimatskih promjena, pozivajući i druge zemlje da se priključe borbi protiv globalnog otopljavanja.
"Namjeravamo da obezbjedimo sadašnji i budući prosperitet preuzimanjem vođstva u borbi protiv klimatskih promjena", navodi se u saopštenju G8 sa danas otvorenog trodnevnog samita grupacije.
Agencije, koje su imale uvid u završni dokument samita, navode da su zemlje članice G8 (SAD, Kanada, Japan, Njemačka, Francuska, Italija, Britanija i Rusija) postigle okvirni dogovor o borbi protiv globalnog otopljavanja, koji sadrži i obavezu da se rast globalne temperature održi ispod dva stepena Celzijusa i da se do 2050. godine za polovinu smanji emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
"Uvažavamo široko prihvaćen naučni stav da rast prosječnih temperatura ne bi smio da premaši za više od dva stepena Celzijusa nivo iz predindustrijskog doba", prenose agencije iz prijedloga završnog dokumenta, ukazujući da bi taj cilj, u slučaju da dokument bude usvojen, prvi put podržale i SAD.
Sve države svijeta zajedno bi, prema stavovima G8, trebalo da do sredine ovog stoljeća smanje emisiju štetnih gasova na polovinu, što bi za razvijene zemlje značilo da treba da ograniče ispuštanje tih gasova za najmanje 80 procenata.
Kao osnova se uzimaju prosječne temperature i emisija štetnih gosova u 1990. godini.
Ambiciozne ekološke ciljeve prije svega zastupa Evropska unija.
Pregovori o klimatskim pitanjima bi trebalo da budu nastavljeni i sutra, kada će se članicama G8 priključti i predstavnici najvećih i najznačajnijih zemalja u razvoju - Kine, Indije, Brazila, Meksika, Južne Afrike i Egipta.
O mjerama protiv globalnog otopljavanja pregovaralo je noćas i 17 zemalja Foruma velikih ekonomija (MEF), koje proizvode čak 80 odsto emisija štetnih gasova.
O ograničavanju emisije na polovinu do 2050. godine oni se, međutim, kako je navela agencija Rojters, nisu složili, prije svega zbog neslaganja predstavnika Kine i Indije, koji umjesto dugoročnog cilja traže da se ustanove srednjoročni ciljevi, ali i da razvijene zemlje siromašnijim državama obećaju finansijska sredstva i tehnologiju kako bi ti ciljevi mogli biti realizovani.
Dogovor glavnih industrijskih zemalja svijeta je važan za ishod decembarske svjetske klimatske konferencije u Kopenhagenu iz koje bi trebalo da proistekne nasljednik Protokola iz Kjota o smanjivanju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Važnost tog protokola ističe 2012. godine.
(Tanjug)
