Kandidat koalicije SNSD-DNS-SP za predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je uvjeren u izbornu pobjedu i poručio da će priznati svaku odluku naroda Srpske.
Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk
On kaže da konkretna djela govore o tome koliko je ekonomija u fokusu Vlade Srpske - sistemske mjere koje Vlada provodi i, između ostalog, više od milijardu evra vrijednih investicija obezbijeđenih u proteklom vremenu.
Naglašavajući koliko je važno u svakom segmentu isticati pitanje statusa Republike Srpske, Dodik je rekao za Radio-televiziju Srbije da se u razgovorima o statusu dotiču i ekonomska pitanja.
"Za mnoge od vas u Srbiji to je veoma kompleksno da se razumije, ali recimo, Centralna banka BiH, kao emisiona banka, u nadležnosti je stranaca i oni odlučuju, a vi kao lokalna vlast treba da vodite, na primjer, fiskalnu politiku, koja uopšte nije u vašim rukama", rekao je Dodik.
On je istakao da je pitanja statusa direktno u vezi sa ekonomijom i da odlučivanje ne treba da bude ispušteno, jer samo tako može da se generiše snaga naroda.
"Što se tiče opozicije, ona je odavno izgubila kompas. Kod njih nema politike. Oni su se usmjerili na to da devastiraju ili pokušaju devastirati ono što sam ja i moje ime i prezime ovih prethodnih godina. To isključivo korespondira sa onim što je uloga i želja stranaca", rekao je Dodik.
On je ocijenio da djeluje da je opozicija u direktnoj komunikaciji sa strancima.
"Vidimo da im je stalo do gole vlasti, a onda po sistemu 'vidjećemo sutra kako ćemo', doveli bi u poziciju neizvjesnosti čitavu Republiku Srpsku i naciju. Njihovo poltronstvo međunarodnoj zajednici prevazilazi svaku vrstu ukusa", rekao je Dodik.
On je istakao da treba sarađivati sa svima, ali da zbog evropskog puta nikada ne bi dozvolio da se spriječi veliko partnerstvo sa Ruskom Federacijom, ukazujući na mnoge benefite na političkom i ekonomskom planu.
Dodik kaže da nije ni antievropljanin, ali ni srčani zagovornik EU, iako je to mjesto kome treba težiti i usaglašavati aktivnosti, te dodao da je takav stav rezultat promišljene politike.
"Naša opozicija ne razumije tu politiku i ona funkcioniše na bazi refleksa", ocijenio je Dodik.
On je naveo da je zahvalan predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu zbog podrške velikim projektima, koji su značajni za Republiku Srpsku, kao što su gasovod "Južni tok" i druge investicije poput istraživanja nafte, kao i termoelektrane na gas u Banjaluci i Prijedoru, koje će omogućiti energetsku stabilnost Republike Srpske.
"Zahvalan sam i mislim da treba da bude zahvalna i Republika Srpska i Srbi u cjelini, jer nam daje mogućnost da riješimo svoj problem buduće energetske stabilnosti", rekao je Dodik.
On je istakao da je Putin podržao Republiku Srpsku i njeno sadašnje rukovodstvo.
"Oponenti u Republici Srpskoj kažu - Rusija bi pomogla u svakom slučaju. Da, imali su oni svoje predsjednike, pa nijedan nije dosegnuo ni do najobičnijeg službenika u Kremlju, a kamoli do predsjednika Ruske Federacije", rekao je Dodik.
Napominjući da to ne znači da je rusofil, Dodik ističe da je realan i da saradnja sa EU i SAD, takođe, treba da bude u fokusu aktivnosti, naročito imajući u vidu pitanje bezbjednosti u svjetlu rastućeg islamističkog ekstremizma.
"Ako izgubimo nadležnost za bezbjednost, gubimo mogućnost da se odbranimo, jer bošnjačka politička elita nikada nije direktno stala protiv muslimanskog ekstremizma, nego je to prećutno puštala i sada imamo 3.400 njih na spisku imenom i prezimenom koji su spremni za samostalni teroristički akt", rekao je Dodik.
On kaže da je to stvar koja ne može da bude riješena bez bošnjačkih političara, SAD i nekih drugih saveznika, pa i Rusije.
Dodik je rekao da računa na pobjedu na izborima, jer je dosadašnja vlast radila dobro svoj posao i poznata je po velikoj energiji koju ulaže.
"Ako izgubim, to će biti veći problem Republike Srpske nego mene lično. U svakom slučaju, ostavićemo narod da odluči, a ja ću priznati svaku vrstu rezultata koji će se pokazati na izborima", rekao je Dodik.
Govoreći o prvim potezima poslije izbora, Dodik je najavio da će uzeti par dana odmora, a zatim razgovarati s koalicionim partnerima o formiranju vlade.