U Bosni i Hercegovini je prošle godine oprano blizu 20 miliona maraka, odnosno oko 10 miliona evra, pri čemu je budžetima u BiH pričinjena materijalna šteta od oko devet miliona maraka.
Načini pranja
“Prema raspoloživim podacima, u 2014. godini kroz finansijski sistem Bosne i Hercegovine u legalne novčane tokove ubačeno je 19,4 miliona maraka nelegalno stečenog novca, dok je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela po budžete u BiH iznosila 9,1 milion maraka. Na osnovu naredbi Tužilaštva BiH izdato je devet naloga za privremeno obustavljanje transakcija u iznosu od 3,8 miliona maraka na računu šest fizičkih i dve pravne osobe”, naveli su za Press RS u Finansijsko-obavještajnom odjeljenju SIPA.
Postoji čitav spektar načina na koji se pere novac u svetu i kod nas, a činjenica je da se modaliteti menjaju iz godine u godinu. Dok su pre nekoliko godina primat imale ofšor kompanije, kupovina stanova i poslovnih prostora i ulaganje u gradnju, "perači novca" su sada postali mnogo sofisticiraniji i ima ih toliko da se istražioci koji se bave ovim krivičnim delima neprestano moraju usavršavati i podučavati.
Tipičan ili takozvani školski primer pranja novca, na banjalučkom Fakultetu za bezbednost su opisali na sljedeći način:
"Vlasnik privatnog preduzeća prodaje robu ne izdajući pritom fakturu ili izdaje fakturu po kojoj je kupac dužan uplatiti sredstva na račun ofšor kompanije koju kontroliše sam vlasnik. Dio sredstava koji se uplati na račun ofšor kompanije odlazi na račun dobavljača robe, a razlika na račun drugog lica ili kompanije, najčešće ponovo u ofšor zoni. Odatle se sredstva vraćaju na račun vlasnika privatnog preduzeća u nekoj od domaćih banaka", pojasnili su nam na ovom fakultetu.
Prema rečima Kristine Jozić, portparolke SIPA, u BiH je u posljednje vrijeme otkriveno nekoliko najčešćih modaliteta pranja novca.
"To je sumnjivo poslovanje bh. i inokompanije koje upućuje na određene poreske i carinske nepravilnosti. Zatim sumnjivi novčani inoodlivi sa računa bh. kompanija na ime povrata avansa u značajnim iznosima, ali ne iz neiskorišćenih pristiglih avansnih sredstava, već iz kredita i pozajmica po sumnjivim ugovorima od inokompanije iz iste grupacije", objasnila je Jozićeva.
Ona dodaje i da su uočeni bezgotovinski prilivi iz inostranstva sa računa ofšor kompanije na račun klijenta u BiH, te istog dana nalozi za transfer novca na treće kompanije, dok je svrha nejasna i upućuje na ekonomski neopravdano poslovanje.
"Jedan od načina pranja novca u BiH je i podizanje bankovnih kredita sa sumnjivom svrhom trošenja. Krediti se podignu po jednom osnovu, a sredstva se preusmjeravaju u druge namjene, a i samo vraćanje rata nije jasno dokumentovano", dodala je ona.
U vrhu liste načina pranja novca su i takozvani "bitkoini", odnosno viskorizične transakcije.
"To su sumnjive isplate sa računa državljana BiH, koji na šalter banke dolazi u prisustvu treće osobe, a novac potiče sa računa ofšor kompanije", ističu u Finansijsko-obavještajnom odjeljenju SIPA.
Utapanje u legalne poslove
Ekonomisti objašnjavaju da novac koji prelazi iz ilegalnih u legalne tokove ne oštećuje samo budžete BiH nego i svakog građanina pojedinačno, jer umjesto za socijalne namjene, "oprane pare" završavaju u džepovima kriminalnih struktura.
- Stvaraju se paralelni centri moći koji mogu da utiču na ekonomski i politički sistem, smanjuje se rejting zemlje i obeshrabruje ulaganje stranog kapitala - naglašavaju ekonomisti.
Stručnjaci ističu i da treba obratiti pažnju na stalne podatke poreskih uprava u Srpskoj i Federaciji BiH o stotinama malih firmi koje se svakog mjeseca zatvore ili se prvi put registruju, što stvara opravdanu sumnju da mnoge od njih nastaju zbog servisiranja ilegalnih tokova!
Vašingtonski institut "Global fajnenšel integriti" nedavno je iznio procjene da se u BiH opere čak i do milijardu maraka, dok domaći stručnjaci sumnjaju u istinitost ovakvih pokazatelja. U analizi ovog američkog instituta navodi se i da su ispred BiH po ukupnom iznosu opranog novca, Srbija sa više od sedam milijardi maraka godišnje, Hrvatska 1,8 milijardi, te Mađarska sa oko dvije milijarde maraka.
Dekan na Fakultetu za bezbjednost u Banjaluci, Dragomir Keserović, a koji dugo godina izučava bankarski sektor i modalitete pranja novca, nedavno je, komentarišući podatke GFI-ja, istakao da brojni "domaći i strani akteri" koriste zemlje u tranziciji za ovakve aktivnosti zbog njihovog neuređenog sistema i kontrolnih mehanizama.
"Na ovim prostorima oni nastoje da transferišu nelegalno stečen novac koji uglavnom potiče iz organizovanog kriminala, privrednog kriminala, trgovine narkoticima ali i privatizacije. BiH je, posebno do pre desetak godina, bila naročito atraktivno područje za takve aktivnosti. Mnogi državljani BiH su na razne nelegalne načine dolazili do ogromnog bogatstva i on je morao biti uložen u nekretnine ili u druge legalne tokove. Njihove slike bi se mogle lijepiti u ramove po inovativnostima i modelima na koji su prali novac", istakao je Keserović.
On smatra da je novčana suma od 1,1 milijarde maraka opranog novca u BiH, koju iznose vašingtonski stručnjaci, pretjerana.
- U toj oblasti BiH je donijela dosta zakona i uspostavila kontrolne i istražne agencije, kao što su agencije za bankarstvo ili Finansijsko-obavještajno odjeljenje SIPA. Uvedena je obaveza čitavom finansijskom sektoru da prijavljuju sve transfere preko 30.000 KM, ili one koje se prebacuju na područja takozvanog poreskog raja. Zbog toga mislim da su malverzacije smanjene, ali je činjenica da je BiH ostala na lošem glasu i to se mora sistemski mijenjati - istakao je Keserović.
