Pojedini tinejdžeri iz Mostara nikad u životu nisu vidjeli Stari most, prešli na drugu stranu obale ili razgovarali sa svojim vršnjacima druge etničke pripadnosti!
Pažnju javnosti na sebe najviše je skrenuo Ante, učenik Srednje saobraćajne škole iz Mostara, koji iako rođen u ovom gradu nikad u životu nije prešao na drugu stranu obale, niti vidio Stari most.
Razlog je, tvrdi, što strahuje da će odmah biti prepoznat kao Hrvat i ugroziti svoju bezbjednost jer on, s druge strane, bez problema može prepoznati Bošnjake koji se nađu na suprotnoj obali, a koji, prema njegovim riječima, u odnosu na Hrvate imaju drugačiju boju kože, govor, kretnje i teksturu lica!
"Gledaoci su šokirani izjavama mladih ljudi, ali niko nije šokiran njihovom iskrenošću i hrabrošću da kažu šta misle", rekla je ovim povodom Ada Sokolović, reditelj i scenarista projekta "Perspektiva".
Dodala je kako su mladi imali toliko pozitivnih izjava na koje se malo ko osvrnuo, dok su se njihova mišljenja našla na meti osuda i uvreda, pišu "Nezavisne novine".
"To je vrlo neprijatna situacija za BiH, gdje nakon toliko godina nije došlo do pomjeranja u međunarodnim i međuetničkim odnosima. Nezgodno je što je u pitanju mlad čovjek, da ima takav stepen nacionalne frustracije koja se može objasniti kao neka vrsta posljedice njegovog odrastanja", kaže sociolog Ivan Šijaković, koji vjeruje da ovo nije usamljen slučaj.
"Stepen nepovjerenja koji se razvio od malih nogu još će da se pojačava kasnije kad odraste, osim ako pređe na drugu stranu i shvati da to nije tako opasno kako je sebi predstavio i maštao. Ipak, mala je vjerovatnoća da takvi ljudi mogu da razviju toleranciju i slobodan pristup. Vjerujem da je ovo situacija u kojoj treba da se zabrinu svi koji ozbiljno misle da se nacionalni i etnički odnosi mogu srediti i popraviti", poručio je Šijaković.
Esad Bajtal, politički analitičar i profesor filozofije i sociologije iz Sarajeva, za sarajevske medije je izjavio da, ako već tražimo krivca za ovakvo stanje u društvu, onda je ključno da shvatimo kako su "krivi svi osim ove djece".
"Krivi su roditelji i društvo u najširem mogućem smislu riječi, a to obuhvata i medije, no iznad svega politiku i politikanstvo koje je uvijek loša politika", kaže Bajtal, pojašnjavajući da djeca imaju sliku koja je daleko od stvarnosti budući da nemaju predratno iskustvo koje su prethodne generacije imale.
Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja u BiH, smatra da, iako nažalost još postoje ekstremni slučajevi diskriminacije u obrazovanju, ipak to nije tako izraženo kao ranije.
"Diskriminacija po nacionalnoj ili etničkoj osnovi, odnosno podjela među učenicima i mladima uopšteno na 'naše' i 'vaše', posebno je izražena u vrijeme pred izbore u BiH, a to sve se dešava pod uticajem politike", istakao je Šatorović, koji je naveo da je uticaj politike veoma vidljiv među mladima u BiH i da bi svi, od roditelja do škole, trebalo da se bore protiv toga.
Landeka: Priča "naduvana"
Zoran Landeka, direktor Srednje prometne škole iz Mostara, smatra da je cijela priča o podjelama među učenicima "naduvana".
"Iako ovu školu pohađaju učenici sve tri nacionalnosti, do sada nije bilo nikakvih incidenata i učenici se stalno druže. Mislim da su ti navodni slučajevi diskriminacije više izmišljeni nego što su stvarnost", kaže on.
Vijeće učenika Srednje prometne škole Mostar juče je reagovalo saopštenjem u kojem je navelo da im je žao ako je izjava bilo kojeg učenika te škole nekog uvrijedila, te da se nadaju da će njihova reakcija uticati na to da se napetosti smire.
