Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da nije vrijeme za "Dejton dva", jer u BiH ne postoji saglasnost o tome, a na međunarodnoj sceni niko nije zainteresovan da se prihvati nove međunarodne konferencije.
"Otvaranje te teme automatski znači tri ideje na jednom mjestu - jedna je jedan predsjednik bez entiteta, druga ideja je samostalna Republika Srpska ako je to moguće, a ako ne onda ovo što sad imamo, i treća ideja je treći entitet", rekao je Ivanić uoči okruglog stola pod nazivom "Dejton plus 20" u Mostaru u organizaciji "Večernjeg lista".
Nezadovoljstvo hrvatskog naroda i njegova pozicija, kaže Ivanić, može se riješiti racionalizacijom broja kantona i odnosima unutar Federacije BiH, te promjenom načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva i izbora u Dom naroda.
"Razumni ljudi će u svakom ustavnom okviru naći rješenje. Ako ljudi nisu razumni uzalud je svaka priča o ustavu. Suština je spremnost ključnih političkih ličnosti da prave kompromise i orijentisanje onome što nam je zajedničko, a to su manji porezi da bi se više investiralo i otvarala nova radna mjesta", rekao je Ivanić.
On kaže da stvari o kojima imamo različite stavove trebamo ostaviti po strani, što je i poruka Evrope.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjana Krišto rekla je da je neminovno da dođe do ustavnih promjena u BiH jer, kako kaže, Dejtonski sporazum nije ustav i nema demokratski legitimitet.
Ona je naglasila da priča o ustavu mora biti tema "broj jedan" u BiH.
"Mi danas pričamo o evropskim integracijama, a znamo da su ustavne obaveze uslov i po odluci Suda iz Strazbura", rekla je Krišto.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko podsjetio je da je međunarodna zajednica u BiH u više navrata pokušavala da dođe do ustavnih promjena kroz aprilski paket, butmirski, prudski i berlinski proces.
"Međunarodna zajednica želi da domaći lideri daju saglasnost na novi ustav", rekao je Incko.
On kaže da se u BiH ne provode zakoni i odluke, te podsjetio da je neprovedeno 85 odluka Ustavnog suda BiH, među kojima i ona o izborima u Mostaru.
Jakob Finci je izjavio da ustavna reforma u BiH treba biti urađena korak po korak, a ne odjednom. On je pozvao da se omogući jednako pravo na kandidovanje svih građana u BiH na šta poziva presuda iz Strazbura.
U radu okruglog stola učestvovao je i predsjednik hrvatskog Sabora Josip Leko.
Nezadovoljstvo hrvatskog naroda i njegova pozicija, kaže Ivanić, može se riješiti racionalizacijom broja kantona i odnosima unutar Federacije BiH, te promjenom načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva i izbora u Dom naroda.
"Razumni ljudi će u svakom ustavnom okviru naći rješenje. Ako ljudi nisu razumni uzalud je svaka priča o ustavu. Suština je spremnost ključnih političkih ličnosti da prave kompromise i orijentisanje onome što nam je zajedničko, a to su manji porezi da bi se više investiralo i otvarala nova radna mjesta", rekao je Ivanić.
On kaže da stvari o kojima imamo različite stavove trebamo ostaviti po strani, što je i poruka Evrope.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjana Krišto rekla je da je neminovno da dođe do ustavnih promjena u BiH jer, kako kaže, Dejtonski sporazum nije ustav i nema demokratski legitimitet.
Ona je naglasila da priča o ustavu mora biti tema "broj jedan" u BiH.
"Mi danas pričamo o evropskim integracijama, a znamo da su ustavne obaveze uslov i po odluci Suda iz Strazbura", rekla je Krišto.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko podsjetio je da je međunarodna zajednica u BiH u više navrata pokušavala da dođe do ustavnih promjena kroz aprilski paket, butmirski, prudski i berlinski proces.
"Međunarodna zajednica želi da domaći lideri daju saglasnost na novi ustav", rekao je Incko.
On kaže da se u BiH ne provode zakoni i odluke, te podsjetio da je neprovedeno 85 odluka Ustavnog suda BiH, među kojima i ona o izborima u Mostaru.
Jakob Finci je izjavio da ustavna reforma u BiH treba biti urađena korak po korak, a ne odjednom. On je pozvao da se omogući jednako pravo na kandidovanje svih građana u BiH na šta poziva presuda iz Strazbura.
U radu okruglog stola učestvovao je i predsjednik hrvatskog Sabora Josip Leko.
