Od popisa stanovništva u BiH prošlo je gotovo 20 mjeseci, ali potpunih rezultata nema, a sudeći po zahtjevima bošnjačkih i hrvatskih članova statističkih agencija - neće ih skoro ni biti.
"Ta pravila su napisana. Spremna je i baza podataka, ali nema dogovora statističkih institucija o tome koja pravila primjenjivati u obradi i kojim redoslijedom" - navodi za Srnu direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske Radmila Čičković.
Ona ističe da Srpska traži da se za određivanje broja stalnih stanovnika koriste osnovna pravila bazirana na pitanjima od jedan do sedam u popisnici, a koja se odnose i na dužinu boravka nekog lica u mjestu popisa.
"Insistiramo da se provjeri konzistentnost utvrđenog stalnog stanovnika u BiH i pitanjem broj 40 u popisnici koje se odnosi na mjesto rada ili školovanja.
Ako je neko na to pitanje odgovorio pozitivno, odnosno da `radi ili se školuje u Njemačkoj, Francuskoj ili Švedskoj, a da se svakodnevno vraća u BiH u mjesto popisa`, to je nelogično i takve osobe treba isključiti iz ukupnog broja stanovnika BiH" - ističe ona.
A upravo to najviše smeta njenim kolegama iz Agencije za statistiku BiH i iz Federalnog zavoda za statistiku. Ako bi se primjenilo to pravilo - onda bi "pala u vodu" ogromna kampanja koju su pred popis 2013. godine širom svijeta vodili bošnjački političari.
Oni su sve učinili da u vrijeme popisa stanovništva dovedu u BiH što više svojih sunarodnika što pokazuju brojni nelogični primjeri tokom popisa.
Bilo je slučajeva da po dvadesetak odraslih ljudi, pristiglih sa svih strana svijeta, u jednom sobičku čeka popisivača! U nekim bošnjačkim, ali i hrvatskim selima, ljudi su se popisivali u društvenim domovima, pa čak i u seoskim kafanama.
Tu je i strah bošnjačke političke elite da će rezultati popisa potpuno marginalizoivati pokušaje unitarizacije BiH.
Neki političari iz bošnjačkog nacionalnog korpusa i danas smatraju da popis stanovništva nije ni trebalo raditi sve dok se u BiH ne vrati i posljednji stanovnik koji je iz nje otišao tokom minulog rata.
Problem je što su nadležni u Federaciji BiH navikli da im sve probleme rješavaju predstavnici međunarodne zajednice.
S obzirom na to da nema dogovora tri statističke institucije oko jedinstvene metodologije za obradu podataka dobijenih popisom stanovništva, u Federaciji BiH sada očekuju da Savjet ministara BiH zatraži pomoć eksperata Međunarodne monitoring misije.
Od tih međunarodnih eksperata u Federaciji BiH sada očekuju da predlože najbolja rješenja za obradu statističkih podataka popisa stanovništva kako bi rezultati bili kvalitetni, upotrebljivi, međunarodno priznati i uporedivi.
Međutim, izvjesno je da oni, bilo koje statističke i matematičke metode koristili, neće uspjeti da nadomjeste nedostajući broj stanovnika, što je, po svemu sudeći, i najveći problem.
Statističari, ipak, vjeruju da kašnjenja neće biti. Kažu da je zakonski rok za objavljivanje rezultata od 1. jula 2014. do 1. jula 2016. godine. I pored toga, u javnosti već vlada mišljenje da rezultati popisa stanovništva već sada kasne.
Poređenja radi, u Indiji, koja ima više od milijardu stanovnika, rezultati popisa bili su poznati već poslije godinu dana.
"Jasno je da se ti podaci obrađuju i objavljuju sukcesivno, da je to proces koji traje dvije ili tri godine, ali osnovni podaci i osnovna obilježja o stanovništvu odavno su morali da ugledaju svjetlo dana", ističe demograf Stevo Pašalić.
"Preliminarni podaci koje su objavili statističari", smatra Pašalić, "ništa ne znače jer predstavljaju samo zbir popisnica".
Demografi vjeruju da će rezultati popisa pokazati da u BiH živi manje stanovnika nego 1991. godine, te da je stanovništvo koncentrisano po nacionalnom sastavu tako da u Federaciji BiH sada živi znatno manje Srba, a u Republici Srpskoj manje Bošnjaka i Hrvata.
